hrvatski

Utjecaj kulture obične smreke na tlo

Istraživanja su provedena s ciljem analize utjecaja smrekovih kultura na tlo. U području prirodnih sastojina hrasta lužnjaka u središnjoj Hrvatskoj (zajednice Carpino betuli-Quercetum roboris /Anić1959/ Rauš 1969, subass. typicum i fagetosum) odabrane su tri kulture obične smreke stare 36 – 40 god. U istima su određene tri plohe koje smo uzeli kao tretmane, u odnosu na tri plohe koje su odabrane u prirodnim sastojinama u neposrednoj blizini tretmana. Na svih 6 ploha je ilimerizirano tlo na lesu, tipično ili pseudooglejeno, kisele do vrlo kisele reakcije u A horizontu i površinskih 5 cm tla. Za analizu razlika između istraživanih ploha upotrijebili smo listinac te površinski mineralni dio tla do 5 cm dubine. Pokazalo se da je količna listinca u prosjeku 2-3 puta veća u kulturama smreke. Raspon količine listinca u kulturama smreke kreće se od 17593, 6 do 31158, 4 kg/ha, dok je količina listinca u prirodnim sastojinama manje varijabilna i kreće se od 9539, 2 do 10604, 8 kg/ha. U površinskom mineralnom dijelu tla pH vrijednost značajno je niža u kulturama smreke. pH vrijednost tla mjerena u suspenziji s vodom u kulturama smreke kreće se od 4, 03 do 4, 21, dok je u prirodnim sastojinama u rasponu od 4, 37 do 4, 65. U smrekovim sastojinama istraživani sloj tla ima više huminskih kiselina nego tlo prirodnih sastojina. Od ostalih parametara, iako ne postoje značajne razlike, važno je istaknuti razlike u sadržaju organskog ugljika, C/N odnosa te odnos huminskih i fulvokiselina, koji upućuju na lošiju kvalitetu organske tvari u površinskom mineralnom dijelu tla.

smrekove kulture; utjecaj na tlo; listinac

nije evidentirano