hrvatski

Ostarjeti na otoku - Kvaliteta života starijega stanovništva hrvatskih otoka

Starenje stanovništva hrvatskih otoka rezultat je procesa koji je obilježio otočni život u prošlom stoljeću – iseljavanja. Trajni odlazak s otoka većinom mlađeg stanovništva u radno aktivnoj dobi postupno je utjecao na ukupno smanjenje broja stanovnika, ali i na prirodno kretanje, uzrokovavši pad nataliteta i relativni porast mortaliteta. Posljedica takva prirodnog i mehaničkog kretanja starenje je otočne populacije čemu pridonosi i povratak otočana u umirovljeničkoj dobi na njihov otok. Specifičnost otočkog života, dobna i spolna struktura populacije te oslanjanje na vlastite snage često malobrojna stanovništva, određivala je uloge pojedinih skupina i prisiljavala stanovnike hrvatskih otoka na aktivan život do u duboku starost. Autorica se u knjizi zalaže za širi koncept shvaćanja aktivnosti starijih članova otočnih zajednica i daje odgovor na pitanja o načinu života na otocima i ulozi migracija, procjenjuje probleme otočne zajednice i načine njihova rješavanja te govori o mjestu starijih u programima oživljavanja otoka i kvaliteti njihova života početkom trećeg tisućljeća. Pritom se služi kvantitativnom analizom popisnih podataka i podataka raznih drugih institucija, a u terenskom istraživanju primjenjuje metodu ankete i biografsku metodu odnosno dubinski intervju. Anketno istraživanje provedeno je na uzorku stanovništva Ugljana, Iža i Dugog otoka, a širu i osobniju sliku kvalitete života starijeg otočnog stanovništva autorica je nastojala prikazati kroz deset životnih priča starih otočana od kojih su većina stanovnici Kvarnerskih otoka: Krka, Cresa i Lošinja. Analiza prikupljenih rezultata anketnim i biografskim istraživanjem potvrdila je da, bez obzira na geografski smještaj, veličinu otoka, brojnost njegova stanovništva ili kvalitetu povezanosti s kopnom, stari otočani na sličan način procjenjuju prednosti i nedostatke otočnoga života, odnosno kvalitetu života u cjelini te ne ostavljaju dojam nesretnih ljudi. Stari ljudi na otocima žive aktivno jer to zahtijeva od njih način života, običaji, ali i nužda, jer nema dovoljno mladih koji bi ih mogli odmijeniti u nekim poslovima. Stoga ne iznenađuje njihova spremnost za aktivno uključivanje, odnosno prihvaćanje određenih zadaća unutar mogućih projekata revitalizacije. Starenje na otoku, samo po sebi, oblik je produktivna ili angažirana starenja.

starenje; starije stanovništvo; kvaliteta života; aktivno starenje; otoci

nije evidentirano