hrvatski

Decentralizacija porezne administracije: odnosi nadležnosti

Porezni sustav i porezna administracija, bilo da se radi o centraliziranom ili decentraliziranom sustavu, u međusobnoj su ovisnosti. Svaka se porezna administracija koju definiramo kao dio javnog sektora i javne administracije, temelji na postojećem poreznom sustavu koji se sastoji od niza poreznih zakona, a osnovni joj je zadatak prikupljanje prihoda od poreza na način specificiran u zakonima. Porezna administracija pridonosi efikasnijem prikupljanju poreznih prihoda na razini središnje i nižih razina fiskalnih vlasti, te prije nego što su porezi određeni, a sredstva od prikupljenih poreza raspoređena na određene funkcionalne izdatke, država treba utvrditi poreznu administraciju sposobnu da prikupi porezne prihode koji bi trebali biti dovoljni da zadovolje utvrđene ciljeve porezne politike. Na učinkovitost porezne administracije utječe: struktura njene organizacije, zakonski okvir, stav poreznih obveznika prema prijavljivanju i plaćanju poreza i stupanj tolerancije prema poreznoj evaziji, te sposobnost administracije da se sama organizira i da učinkovito koristi svoje resurse. Osnovne se preporuke za uspješnu reformu porezne administracije odnose poglavito na pojednostavnjenje poreznog sustava smanjenjem broja poreza, a organizacijska struktura trebala bi se redefinirati na operativnim razinama tako da na središnjoj razini organizacije ostaje samo planiranje, kontrola i funkcije potpore. Porezni obveznici ne bi smjeli imati izravne veze sa središnjom razinom porezne administracije. Organizacija porezne administracije razlikuje se s obzirom na različitost zakona i obilježja poreznog sustava u pojedinim zemljama, a najčešće prema dvije osnovne vrste organizacije: okomito ili vodoravno. Opća je preporuka Međunarodnog monetarnog fonda da se organizacija porezne administracije treba prilagoditi i uskladiti s postojećom kompjutorskom i informatičkom tehnološkom strategijom i stupnjem autonomije operativnih jedinica same porezne administracije u poslovanju s poreznim obveznicima, te da se podijeli odgovornost među njenim različitim razinama po pojedinim funkcijama koje obavlja. Porezna uprava u Hrvatskoj je kao jedinstvena i samostalna upravna organizacija u sastavu Ministarstva finacija Republike Hrvatske nadležna za poslove razreza, knjiženja, naplate i statistike poreza i doprinosa, fiskalne kontrole i druge poslove iz svog djelokruga rada, a organizirana je u tri razine. Središnji ured bavi se svim pitanjima porezne politike, normativnim uređenjem i organiziranjem provedbe propisa ; područni uredi bave se organiziranjem neposredne provedbe porezne politike i ispostava s osnovnom zadaćom izvršenja neposredne provedbe porezne politike i stalnog komuniciranja s poreznim obveznicima. Ispostave se međusobno razlikuju po području koje pokrivaju, broju obveznika i broju zaposlenih, pa nije moguć jedinstven model ispostave, već je potrebno izraditi nekoliko modela: male, srednje i velike ispostave. Svaki od tri navedena modela trebao bi imati jednak način organiziranja. Zbog profesionalnog obavljanja poslova Porezne uprave potrebna je što veća specijalizacija u obavljanju osnovnih poslova - utvrđivanje i evidentiranje poreznih obveza, praćenje naplate i poticanje prisilne naplate poreza po pojedinim oblicima i ukupno za poreznog obveznika ; porezni nadzor i zajednički poslovi (prekršajni postupak, prisilna naplata te poslovi održavanja). Za daljnje unapređenje rada Porezne uprave nužne su promjene u njenoj organizacijskoj strukturi, daljnji rad na kompjutorizaciji, razvitak nadzora, odgovarajuća struktura kazni i jasan žalbeni postupak.

porezna uprava; porezni sistem; decentralizacija

nije evidentirano