hrvatski

Značenje kartografske geovizualizacije prostornih podataka u mulitmedijskom interaktivnom atlasnom informacijskom sustavu

Atlasni informacijski sustavi (Atlas Information Systems – AIS) još su u procesu razvoja. Ponajviše se bave funkcionalnostima, ali se često ne koncentriraju na aspekte vizaulizacije. Prema tome, rješenja variraju od čistih implementacija GIS-a bez kartografskih svojstava do sustava koji su jednostavno utemeljeni na skeniranim kartama i koji ignoriraju tehnička ograničenja zaslona kao izlaznog medija. Upotreba čitljive kartografike u multimedijskim i interaktivnim AIS-ima (MI-AIS) koji su prilagođeni tehničkim zahtjevima izlaznog medija jedan je od glavnih kriterija za prihvaćanje od strane korisnika. Danas MI-AIS mora biti hibridni sustav. Hibridni sustav oslanja se na kartografski poboljšanu kartografiku primjerenu i za vizualizaciju na zaslonu i za tisak visoke kvalitete. Uspostavom povezanosti između tih dvaju medija trebalo bi dobiti metodu proizvodnje odgovarajućih papirnatih karata visoke grafičke kvalitete kao sastavnog dijela sustava. U radu se raspravlja o rezultatima istraživanja na Tehničko sveučilištu u Beču, do kojih je došla Istraživačka skupina za kartografiju. Rad se bavi tehničkim ograničenjima zaslona kao izlaznog medija, prilagodbom kartografike te međuovisnostima između razlučivosti izlaznog medija i mjerila. Kartografike za zaslon i tisak razlikuju se u vizualizaciji ovisno o razlučivosti izlaznog medija. Veći grafički prikaz karte na zaslonu može se otisnuti u odgovarajućem manjem mjerilu s visokom grafičkom kvalitetom. Za primjer je uzeta upotrebljivost odgovarajućih grafičkih prikaza karte za vizualizacije na zaslonu u mjerilima 1:250 000 i 1:1 000 000.

multimedija; interaktivnost; atlasni informacijski sustav

nije evidentirano

engleski

The meaning of cartographic spatial data geovisualization in a multimedia interactive atlas information system

Atlasni informacijski sustavi (Atlas Information Systems – AIS) još su u procesu razvoja. Ponajviše se bave funkcionalnostima, ali se često ne koncentriraju na aspekte vizaulizacije. Prema tome, rješenja variraju od čistih implementacija GIS-a bez kartografskih svojstava do sustava koji su jednostavno utemeljeni na skeniranim kartama i koji ignoriraju tehnička ograničenja zaslona kao izlaznog medija. Upotreba čitljive kartografike u multimedijskim i interaktivnim AIS-ima (MI-AIS) koji su prilagođeni tehničkim zahtjevima izlaznog medija jedan je od glavnih kriterija za prihvaćanje od strane korisnika. Danas MI-AIS mora biti hibridni sustav. Hibridni sustav oslanja se na kartografski poboljšanu kartografiku primjerenu i za vizualizaciju na zaslonu i za tisak visoke kvalitete. Uspostavom povezanosti između tih dvaju medija trebalo bi dobiti metodu proizvodnje odgovarajućih papirnatih karata visoke grafičke kvalitete kao sastavnog dijela sustava. U radu se raspravlja o rezultatima istraživanja na Tehničko sveučilištu u Beču, do kojih je došla Istraživačka skupina za kartografiju. Rad se bavi tehničkim ograničenjima zaslona kao izlaznog medija, prilagodbom kartografike te međuovisnostima između razlučivosti izlaznog medija i mjerila. Kartografike za zaslon i tisak razlikuju se u vizualizaciji ovisno o razlučivosti izlaznog medija. Veći grafički prikaz karte na zaslonu može se otisnuti u odgovarajućem manjem mjerilu s visokom grafičkom kvalitetom. Za primjer je uzeta upotrebljivost odgovarajućih grafičkih prikaza karte za vizualizacije na zaslonu u mjerilima 1:250 000 i 1:1 000 000.

multimedia; interactivity; atlas information system

nije evidentirano