hrvatski

Hrvati i istočno pitanje Između "ostataka ostataka" i "oživljene Hrvatske"

Istočno pitanje je višestoljetni proces sukobljavanja Zapada i Istoka, Europe i Azije, zatim kršćanstva i islama. Istočno je pitanje povezano s prodorom azijskih Turaka-Osmanlija u Europu u 13.st. a, sam pojam Istočno pitanje nastao je u 16. st. kad se dotad nepobjedivi ratni stroj zaustavio na glavnom smjeru osvajanja-pod Sigetom 1566. i na pomorskom putu prema zapadnom Sredozemlju teškim porazom kod grčkog Lepanta, 1571. I konačno, na sporednom smjeru preko Hrvatske prema austrijskim pokrajinama i dalje prema Istri, Trstu i sjevernoj Italiji, i to jednako tako teškim porazom združenih snaga Bosanskog pašaluka pod Siskom 1593. godine. Tada se postavilo pitanje: 1. oslobađanja zauzetih država, 2. izgona Turaka-Osmanlija iz Europe natrag u Aziju, 3. podjele oslobođenih područja i 4. utjecaj i internih sfera u oslabljenoj ili smanjenoj Osmanskoj Carevini. Sve je to zapravo, sadržaj Istočnog pitanja, oko čijeg su se rješavanja zavadile, sporile i čak međusobno ratovale europske sile, ali i manje o njima ovisne države i narodi. U rješavanju Istočnog pitanja glavnu riječ ima ponajprije Habsburška Monarhija, a zatim i carska Rusija. One se i brane i napadaju, one pokreću bune i ustanke pokorenih naroda, one stvaraju saveze i vode diplomatske bitke. Njima se suprotstavlja vojnički Francuska i diplomatski Velika Britanija. Istočno pitanje je načeto ali nije riješeno tijekom napoleonskih ratova potkraj 18. i u početku 19. st. Prema mišljenju većine istraživača Istočno pitanje konačno je riješeno nakon 1923., kada je nestalo Osmanlijskog Carstva, no ni tada nije urađeno u cijelosti, na što podsjećaju neriješeni balkanski problemi današnjice.

Hrvati; istočno pitanje; Osmansko carstvo

nije evidentirano