hrvatski

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA: PROŠLOST I SADAŠNJOST

U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru održan je 18. listopada 2007. godine znanstveni skup pod nazivom Bjelovarsko-bilogorska županija: prošlost i sadašnjost. Povod održavanja skupa bio je obilježavanje 135 godina osnutka Bjelovarsko-bilogorske županije. Znanstveni skup otvorio je Damir Bajs župan Bjelovarsko-bilogorske županije koja je, uz gradove s područja županije, bila i pokrovitelj ovoga događanja. Prisutnima su se obratili i upravitelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru dr.sc. Vladimir Strugar, kao i potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Pavle Dešpalj. U radnome programu znanstvenoga skupa izložena su autorska izlaganja u 17 radova o slijedećim temama: Mirela Slukan Atlić: Povijest županijskog upravno-teritorijalnog ustroja Bjelovarsko-bilogorske županije ; Mira Kolar-Dimitrijević: Ukinuće Bjelovarsko-križevačke županije i kako je to područje prošlo u vrijeme djelovanja Osječke i Zagrebačke oblasne skupštine 1927. i 1928. godine ; Dragutin Feletar, Petar Feletar: Promjene u prostornom rasporedu stanovništva na području Bjelovarsko-bilogorske županije od 1857. do 2001. godine ; Vjenceslav Herout: Kulturno-prosvjetni rad Čeha na prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije ; Jaroslav Vaculik: Emigracija Čeha u Hrvatsku i njihova poslijeratna reemigracija ; Marinko Prka: 130 godina organiziranog šumarstva na području Bjelovarsko-bilogorske županije ; Dubravko Habek: Povijesni razvoj primaljstva, porodništva i ginekologije bjelovarskoga kraja ; Mladen Medar: Epidemiološki izvještaj kraljevskog podžupanijskog liječnika dr. Izidora Schlicka iz 1888. godine ; Goran Jakovljević: Bjelovar u srednjevjekovnim vrelima ; Ilija Pejić: Književni život Bjelovara u drugoj polovici 20. stoljeća (1945.-1990.) ; Mirjana Jakčin Ivančić: Vrtna umjetnost Daruvara kroz povijest ; Željka Štefša: Demografska kretanja daruvarskoga kraja u razdoblju 1857. do 2001. godine ; Berislav Schejbal: Neki izvori za potvrdu eneolitičke seobe naroda Jaza/Iassioi ; Hrvoje Petrić: Osnivanje prvih organizacija Hrvatske pučke seljačke stranke u sjevernome dijelu Bjelovarsko-križevačke županije (1904.-1908.) ; Željko Karaula: „ Demokracija je počela“ : demokratski izbori u Općini Bjelovar (1990.) ; Mladen Vezmarović: Tri akademika s područja Bjelovarsko-bilogorske županije ; Josip Biškup: Biografski leksikon Bjelovarsko-bilogorske županije: značajan prilog hrvatskoj životopisnoj leksikografiji. Za šumarsku je struku najinteresantnije izlaganje održao Marinko Prka ukratko prikazavši rad pod naslovom 130 godina organiziranog šumarstva na području Bjelovarsko-bilogorske županije, u kojem je istaknuto da su 1874. godine na području Bilogorsko-podravske regije osnovane Đurđevačka i Križevačka imovna općina, obadvije sa sjedištem u Bjelovaru, i od tada počinje na ovoj regiji djelovati organizirano šumarstvo. Ipak, treba naglasiti da je jedan od najznačajnijih šumara toga doba, pisac prve stručne rasprave na hrvatskom jeziku i osnivač racionalne metode uređivanja šuma, Ante Tomić već tridesetak godina ranije, u razdoblju od 1844. do 1851. godine, službovao u Bjelovaru kao c.kr. šumarski poglavica kod Đurđevačke regimente što ukazuje na još raniji početak skrbi o šumama i šumarske djelatnosti ovoga kraja. U gotovo stoljeće i pol dugom vremenskom razdoblju sa stanovišta imovinsko-pravnih odnosa i obveza gospodarenja može se razlikovati nekoliko ustrojbenih oblika nadležnosti nad šumama i šumskim zemljištima, odnosno organizacija šumarske službe kao što su imovne općine, državne šume, privatne šume i veliki privatni posjedi te zemljišne zajednice. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije u tom se vremenskom razdoblju izmijenilo šest državno-pravnih uređenja s nebrojenim promjenama zakonskih propisa i vlasničkih odnosa. Sagledavanje značaja šumarstva kao organizirane ljudske djelatnosti, na turbulentnom području Bjelovarsko-bilogorske županije, zahtijeva značajnije napore i studiozniji pristup no što ga jedan ovakav rad može ponuditi. Dodatnu poteškoću predstavlja činjenica da se gotovo tijekom čitavog ovog razdoblja županijske granice (koje su se kroz povijest značajno mijenjale) nisu podudarale s teritorijalnim ustrojem šumarske službe. Iz toga se razloga može govoriti o organiziranom šumarstvu ove regije u proteklih 130 godina, odnosno o šumarstvu Bjelovarsko-bilogorske županije u njezinom povijesnom kontekstu. Šumarska se operativa ovoga područja, kroz dugo vremensko razdoblje, razvijala u okvirima i prema mogućnostima društveno-političkih uređenja i njihovih promjena. U samom početku organiziranog šumarstva ove regije glavna specifičnost u organizaciji šumarske operative proizlazi iz postojanja Vojne krajine na području naše županije. Uz činjenicu da je njezino (pre)dugo postojanje na ovim prostorima usporilo promjene koje se događale kako u Europi, tako i u drugim dijelovima Hrvatske, sigurno je da su vojnički ustroj i pravoužitni odnosi imali utjecaja na organizaciju šumarske službe i rad šumara na terenu. Kroz Hrvatsko šumarsko društvo, osnovano prije više od 160 godina, njegova glasila („ Trudovi“ , „ Šumarski list“ ) i Šumarsko učilište u Križevcima (osnovano 1860. godine), šumarska je struka i u ovoj županiji gradila i održala kontinuitet znanstvenog pristupa gospodarenja šumama te obrazovanja i usavršavanja domaćih šumarskih kadrova. Danas šumarstvo čini značajan, ali još nedovoljno iskorišten, dio gospodarskog potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije. Uz to šumarstvo i šumari, iako često vrlo samozatajno, neraskidivo su vezani za sve sastavnice života ovoga područja, sudjelujući u brojnim društvenim, kulturnim, turističkim i sportskim zbivanjima, kao i u izgradnji te odražavanju objekata infrastrukture. Stalnost u organizaciji šumarske operative, kroz ovo razdoblje, predstavljaju zalaganje za stručno i potrajno gospodarenje šumama, njihovu ekološku i općekorisnu komponentu te udio u ukupnom društvenom i gospodarskom razvitku ovoga kraja. Takvim su nastojanjima i radom na terenu generacije šumara cijele Hrvatske, pa tako i ovoga kraja, uspjeli sačuvati veliki dio šumskih sastojina te se one danas smatraju jednima od najbolje očuvanih, najprirodnijima te najstabilnijima u Europi. Imajući u vidu sva previranja na ovim prostorima i gospodarsku korist koja je polučena iz šuma ove regije mora se zaključiti da šumarska struka zbog toga zaslužuje našu zahvalnost.

šumarstvo; povijesni razvoj; Bjelovarsko-bilogorska županija

nije evidentirano