hrvatski

Gospodarenje običnom bukvom u Hrvatskoj

S obzirom na biološka obilježja i veliku plastičnost bukve, bukove šume i šume u kojima se javlja bukva su najrasprostranjenije u Republici Hrvatskoj. Stoga je bukva vrsta koja u Hrvatskoj gradi najveći broj različitih tipova šuma (fitocenoza), šumskogospodarskih i uzgojnih oblika, kao monodominantne kontinentalne gorske bukove šume, pretplaninske bukove šume i termofilne (mediteranske) gorske bukove šume, kao mješovite bukovo jelove šume ili čak kao pojedinačna stabla u nizinskim šumama hrasta lužnjaka. Pregled i analiza postojećeg stanja resursa bukovih šuma u Hrvatskoj, usporedbe i promjene u odnosu na proteklo razdoblje, te projekcije budućeg gospodarenja se temelje na podacima Šumsko-gospodarskih osnova područja koje pokrivaju cijelo državno područje, objavljenim relevantnim rezultatima, te modeliranju pomoću sustavne dinamike. Udjel bukovih šuma po površini (751, 459 ha) iznosi 28 % ukupne šumske površine, a po drvnoj zalihi (193.54 mil. m3) 49 % ukupne drvne zalihe. Od ukupne drvne zalihe bukve koja iznosi 143.35 mil. m3 (36 % sveukupne zalihe), 13 % drvne zalihe se odnosi na bukova stabla u sastojinama izvan bukovih šuma. Povećanje drvne zalihe bukovih šuma tijekom zadnjih 10 godina iznosi 28.7 mil. m3. Od toga se 1.7 mil. m3 odnosi na povećanje površine bukovih šuma, 11.0 mil. m3 se odnosi na povećanje zalihe privatnih šuma kvalitetnijom procjenom (110 na 210 m3 h-1), a 16.0 mil. m3 predstavlja akumulirani prirast. Godišnja stopa povećanja drvne zalihe obične bukve tijekom zadnjih 20 godina iznosi 1.53 % ili 1.9 mil. m3. Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja iz 2006. i na temelju Pravilnika za uređivanje šuma, šume bukve su razvrstane unutar osam glavnih tipova gospodarenja s obzirom na namjenu šuma, način i oblik gospodarenja: jednodobne gospodarske sjemenjače bukve, jednodobne gospodarske panjače bukve, preborne gospodarske sjemenjače jele i bukve, raznodobne gospodarske sjemenjače bukve, raznodobne gospodarske sjemenjače bukve i smreke, raznodobne gospodarske panjače bukve, zaštitne šume bukve i bukove šume posebne namjene. Uređivanje i planiranja sječivog prihoda kao posljedice nužne provedbe obnove sastojina i njege sastojina proredama regularnih bukovih šuma visokog uzgojnog oblika se zasniva na ophodnji od 100 godina, metodi dobnih razreda i domaćim prirasno-prihodnim tablicama. Postojeća dobna struktura ukazuje na mali udio mladih sastojina u prvom i drugom dobnom razredu, te veliki udio starijih i starih sastojina dobi iznad 80 godina. S obzirom na postojeću dobnu strukturu i dinamiku obnove sastojina, očekivano je neželjeno povećanje prosječne dobi sastojina i akumulacija prezrelih sastojina. Slaba obnova i opadanje prirasta jele, visoki udjel stabala velikih dimenzija (iznad 70 cm) i sušenje stabala jele, te trend stalnog rasta udjela bukve je obilježje jelovo-bukovih šuma prebornog gospodarenja. Unatoč potrebi za intenzivnom obnovom sastojina, propisani i izvršeni intenziteti sječa za razdoblje 1996-2005. su bili niski (14 % za jelu). Planirani ukupni etat intenziteta od 19.2 % za razdoblje 2006-2015. predstavlja pomak u odnosu na prethodno razdoblje. Primjena normalnog užitnog faktora od 0.25 kao metode za određivanje sječivog prihoda u svim sastojinama nagomilane zalihe i velikog udjela debelog drva, slabog prirasta i obnove bi vodila unapređenju obnove i strukture sastojina. Tako se uz pretpostavku provođenja intenzivne obnove sastojina u budućim razdobljima može očekivati neminovno opadanje drvne zalihe, zadržavanje ili daljnje povećavanje udjela bukve, ali i postupno povećanje udjela tankog drva jele. Raznodobne šume bukve kao šumskogospodarski tip predstavlja način gospodarenja koji se od 2006. godine počinje provoditi u šumama na kršu, šumama posebne namjene, u šumama koje imaju značajnu zaštitnu funkciju i u privatnim šumama, s ciljem uspostave mozaične strukture unutar sastojine koju tvore skupine različitih razvojnih stadija površine do 1 ha. Šumskouzgojni zahvati pomlađivanja i njege u bukovim šumama Hrvatske mogu se rezimirati ovako: u visokim šumama (sjemenjačama) provodi se obnova sastojina prirodno, pod zastorom krošanja starih stabala, oplodnim sječama u tri (pripremni, naplodni, dovršni sijek) do pet (pripremni, naplodni, jedan ili dva naknadna, dovršni sijek), na velikim i malim površinama, uz pomladno razdoblje 10 – 20 godina, te njega pomlatka nakon dovršnog sijeka, čišćenje ili negativna selekcija, prorjede ili pozitivna selekcija ; u niskim šumama (panjačama) ovisno o tipu, provodi neposredna ili posredna konverzija u sjemenjaču, a njega proredama ima funkciju pripremanja optimalne strukture sastojine za obnovu i konverziju.

obična bukva; drvna zaliha; dobna struktura; debljinska struktura; obnova i njega bukovih sastojina

nije evidentirano