hrvatski

Akademske knjižnice u Hrvatskoj: spremne za mjerenje kvalitete poslovanja ili ne?

Bolonjski je proces u područje visokog obrazovanja Hrvatske unio mnoge promjene koje nisu mimoišle ni knjižnice visokih učilišta. U trenutku kada prva generacija 'bolonjskih' prvostupnika upravo dovršava svoj preddiplomski studij visoka učilišta postaju sve svjesnija neminovnosti mjerenja uspješnosti svoga poslovanja, a sve sa ciljem pružanja visokokvalitetnih obrazovnih i znanstvenih izlaznih 'proizvoda'. S prvim se mjerenjima kvalitete nastavnog procesa na nekim visokim učilištima već započelo putem anketiranja studenata o nastavi i nastavnicima, a pored samovrednovanja koje svako hrvatsko visoko učilište mora izvršiti svake tri godine, visoka učilišta u bliskoj budućnosti iščekuje i vrednovanje od strane vanjskih auditora. Naravno, svi će ti rezultati poslužiti da se izdane dopusnice ponovno vrednuju i da se donesu nove odluke koje visko učilište smije i dalje obavljati svoju djelatnost, a koje posluje nekvalitetno i mora obustaviti cjelokupnu ili dio svoje djelatnosti. Akademske će knjižnice, zajedno sa svojom matičnom ustanovom, također biti podvrgnute toj detaljnoj analizi i mjerenju kvalitete. Pitanje je samo koliko su one za to spremne? Jesu li akademski knjižničari pripravni za sve postupke koje kontinuirano mjerenje i poboljšavanje kvalitete podrazumijeva? Ovaj rad daje kratak pregled glavnih strateških dokumenata Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kao i projekata i inicijativa čiji je cilj unaprjeđivanje kvalitete u području visokog obrazovanja Hrvatske. Rad će se također osvrnuti i na projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa "Vrednovanje knjižničnih službi i usluga: akademske i narodne knjižnice" (u tijeku) koji, između ostalog, pobliže istražuje stavove i mišljenja akademskih knjižničara o aktivnostima vezanim uz mjerenje i unaprjeđivanje poslovanja knjižnica.

visokoškolske knjižnice, mjerenje uspješnosti poslovanja, kvaliteta, Hrvatska

nije evidentirano