Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Kaštel Novi u starom austrijskom katastru (CROSBI ID 6117)

Autorska knjiga | monografija (znanstvena)

Celio Cega, Fani Kaštel Novi u starom austrijskom katastru. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2011

Podaci o odgovornosti

Celio Cega, Fani

Tomislav Krvavica, engleski ; Bruna Horović-Vuković, talijanski

hrvatski

Kaštel Novi u starom austrijskom katastru

Nakon burnih promjena koje su zahvatile Dalmaciju krajem 18. te početkom 19. stoljeća, sloma vlasti Venecije, te kratkotrajne vlasti Austrije, potom Francuza, pa opet Austrije, Dalmacija se našla u sastavu države koja je pokušala uvesti malo reda u administraciju. U tom kontekstu trebamo gledati i potrebu izrade katastarskih mapa za sve austrijske pokrajine pa tako i za Kaštel Novi. Kaštelanski teritorij gledajući njegovu cjelokupnu površinu imao je geostratešku ulogu već u prapovijesnom razdoblju, nastavljajući se kroz antiku pa srednji vijek do danas. Gradnja Kaštel Novoga započela je početkom 16. stoljeća s ciljem lakše obrane od Turaka. Ubrzo se razvilo samo naselje koje će upravo tijekom 19. stoljeća doživjeti promjene, postupno gubiti kolonatski odnos težak – zemljoposjednik, bilježiti bogaćenje seljaka, gradnju kuća i modernizaciju naselja. Potrebu izrade katastra, uočila je još prije Austrije i Venecija. Katastri služe kao pravna podloga za utvrđivanje vlasništva nekretnina te osnovica za zemljarinu stoga ih je svaka pravna država trebala izraditi, što je Austrija jako dobro znala. Proces stvaranja katastara u Dalmaciji trajao je od 1823. do 1838. godine. U tom vremenskom periodu obrađena su i Kaštela. Kaštel Novi dobio je Upisnik građevinski i zemljišnih čestica 1832. godine, te pripadajuće katastarske mape. Slijedećih godina doživio je reviziju. Stoga su u knjizi unešeni podaci iz Upisnika 1832. godine te kasniji ispravci i dopune u bilješkama. Katastar se čuva u Državnom arhivu u Splitu u Arhivu mapa za istru i Dalmaciju, zaveden pod rednim brojem 391. Upisnik građevinskih čestica djelomično je obradio Vjekoslav Omašić (Kaštela od prapovijesti do početka XX. stoljeća) navodeći samo osnove podatke na hrvatskom jeziku: broj zgrade, vlasnika, zanimanje, mjesto i šturi opis te je donio katastarski plan. U ovoj knjizi sve je temeljitije, u tabelarnom prikazu prema originalu pisanom na talijanskom jeziku. Upisnik građevinskih čestica ima stalne rubrike u vrhu stranice koje obuhvaćaju: broj katastarske čestice ; vlasnika/cu nekretnine: ime i prezime, zakonski status dobra, boravište ; stanje nekretnine: broj na planu, kratki opis, površinu čestice u klafterima kvadratnim, klasa zemljišta te napomene. U dnu svake stranice je naznačen broj tabele i zbroj površine posjeda na toj tabeli. Upisnik zemljišnih čestica je cjelovito donešen po prvi put, također u tabelarnom prikazu prema originalu na talijanskom jeziku. Kod njega su rubrike: naziv ulice, broj katastarske čestice, broj katastarske čestice kuće, vlasnik/ca nekretnine: ime i prezime, status, boravište, vrsta poljoprivredne kulture koja se uzgaja na zemljištu, veličina posjeda u jugerima i klafterima kvadratnim, klasa, vrsta poljoprivrednog posjeda te napomene. Također kao i kod građevinskih čestica pri dnu svake stranice je broj tabele, te zbroj u jugerima odnosno klafterima kvadratnim. Upisnici nam daju cjelovitu sliku vlasnika, s obzirom na teritorijalnu pripadnost i stalež, te težaka koji obrađuju zemlju ukoliko se radi o zemljišnim česticama. Operat donosi vrijedne podatke u svezi topografije, geografskih podataka, demografije, proizvodnje te svakodnevice. Stanovništvo je raspoređeno u 150 kuća s ukupno 921 brojem stanovnika. Naglasak je na kategoriji zemljišta (obrađeno, neobrađeno i neiskorišteno, ukupno 1994 jugera površine zemljišta) te vrsti prema obrađenim kulturama (polja, livade, vinogradi, maslinici, vrtovi, pašnjaci, šume) koji su svrstani u klase ovisno o kvaliteti tla. Analizom podataka doznajemo kakva je bila demografska slika Kaštel Novoga, kakvi su bili vlasnički odnosi, u kakvim je uvjetima živjelo stanovništvo, čime su se bavili, od čega se sastojala njihova prehrana, što je u konačnici prilog podbrobnijem upoznavanju kaštelanske svakodnevice prve polovice 19. stoljeća.

Kaštel Novi; Austrija; katastar

nije evidentirano

engleski

Kaštel Novi in Old Austrian Kadastre

nije evidentirano

Kaštel Novi; Austria; Kadastre

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zagreb: Hrvatski institut za povijest

2011.

978-953-7840-00-6

244

Biblioteka Hrvatska povjesnica; Monografije i studije; 3/52

objavljeno

Povezanost rada

Povijest