Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Produkcija biomase vrba u kulturama kratkih ophodnji (CROSBI ID 549158)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Kajba, Davorin Produkcija biomase vrba u kulturama kratkih ophodnji // Znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe (Amorpha fruticosa L.) / Krpan, Ante P.B. (ur.). Zagreb: Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko ; Hrvatske šume ; Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, 2009. str. 20-20

Podaci o odgovornosti

Kajba, Davorin

hrvatski

Produkcija biomase vrba u kulturama kratkih ophodnji

Kulture kratkih ophodnji (KKO) definiraju se kao intenzivni nasadi brzorastućih vrsta drveća na tlima koja su napuštena, na kojima poljoprivredna proizvodnja nije rentabilna ili su nepodesna za uzgoj vrijednijih šumskih vrsta, a nazivaju se i bioenergetski nasadi ili bioenergetske plantaže. Osnovna funkcija takvog tipa kultura je proizvodnja biomase kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog energenta, ali uz to one mogu biti i alternativna ''poljoprivredna'' kultura (na lošijim staništima), te imati funkciju diversifikacije poljoprivrednog zemljišta, pružati mogućnost ekološki naprednijeg načina pročišćavanja otpadnih voda i tla (fitoremedijacija), a danas imaju i značajnu ulogu u vezivanju povećane količine atmosferskog ugljika (ponora ugljika). Tijekom fotosinteze šumsko drveće absorbira ugljični dioksid i ugrađuje ga u svoje stanišne stijenke, u nadzemnom dijelu u deblovinu, lišće i grane, a u podzemnom dijelu u svoj korijenov sustav, u strukturu biomase i u tlo. Iz tih razloga akumulacija ugljika u kulturama šumskog drveća općenito danas ima veliki značaj, uglavnom iz pogleda stakleničkih plinova i potencijalnog zagrijavanja atmosfere. Kulture kratkih ophodnji (KKO) predstavljaju energetske nasade, najčešće vrba i topola, čija se izdanačka snaga pomlađuje izdancima iz panja ili korijena. Ovi nasadi se koriste kao panjače u vrlo kratkim ciklusima i sjeku se svake druge do pete godine, i osnivaju se sa velikom gustoćom sadnje (od 1 000 do 30 000 biljaka/ha). Nakon sječe potjeraju novi izbojci koji će se ponovo posječi za dvije do pet godina, te će se na taj način sječi sukcesivno u šest do osam ophodnji, nakon čega se kultura mora iskrčiti i zamjeniti novih sadnim materijalom budući da vitalitet stabalaca, kao i produkcija biomase tada značajno opada. U Hrvatskoj su provedena istraživanja i dobiveni su prvi rezultati u energetskim nasadima selekcioniranih klonova stablastih vrba i topola, odnosno mogućnosti proizvodnje biomase u zavisnosti od staništa, klona i razmaka sadnje, te gustine sklopa. Klonovi stablastih vrba pokazali su u dosadašnjim istraživanjima najveći potencijal produkcije biomase u kratkim ophodnjama. Iz tog razloga nastavljena su testiranja stablastih vrba, s ciljem identifikacije klonova s najvećim potencijalom produkcije biomase. Prosječna produkcija suhe drvne biomase istraživanih klonova bijele vrbe (Salix alba) u testu Darda iznosila je, kod treće dvogodišnje ophodnje, u dobi od 2/7 godina 9.3 t/ha. Najveću produkciju imali su klonovi 'B44', 'V093' i 'V052' (17.5, 13.7 odnosno 12.2 t/ha). U klonskom testu Čazma istraživane su dvije dvogodišnje ophodnje u dobi od 2/3 i 2/5 godine, a testirani klonovi taksonomski su pripadali različitim kombinacijama križanja kineske i bijele vrbe (S. matsudana × S. alba). Prosječna produkcija biomase u testu iznosila je od 10.1 t/ha do 13.8 t/ha, a fenotipski stabilni klonovi 'V374', 'V461' i 'V95' imali su prosječnu produkciju od 12.4 do 19.8 t/ha. U cilju veće produktivnosti klonova trebalo bi, nakon sječe izbojaka, uzgojnim zahvatima reducirati njihov broj na jednu do dvije po korijenu, a produkcija bi se na marginalnim ili sličnim staništima mogla znatno povećati primjenom intenzivnijih uzgojnih i zaštitnih mjera.

energetski nasadi; bijela vrba; klonovi; proizvodnost

nije evidentirano

engleski

Willow biomass production in short rotation coppice

nije evidentirano

SRC; Salix alba; clones; productivity

nije evidentirano

Podaci o prilogu

20-20.

2009.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe (Amorpha fruticosa L.)

Krpan, Ante P.B.

Zagreb: Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko ; Hrvatske šume ; Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije

Podaci o skupu

Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe (Amorpha fruticosa L.)

predavanje

12.03.2009-12.03.2009

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Šumarstvo