hrvatski

Amorfa (Amorpha fruticosa L.) – izvor biomase za energiju

Dosadašnja su istraživanja biomase u Hrvatskoj bila usmjerena prema komercijalnim vrstama drveća kao najznačajnijim nositeljima šumske biomase za energiju (bukva, hrast, jela, smreka, alepski bor), nasadima brzorastućih vrsta (klonovi topola i vrba) te ostacima drvne preradbe i obradbe. Osim drveća, gradbeni su elementi naših prirodnih šuma raznoliko grmlje i prizemno rašće. Pretpostavka je da će, zbog sve veće tržišne tražnje, uz biomasu stabala i poneke od drugih sastavnica šumske biomase biti u dogledno vrijeme komercijalno zanimljive. Vođeni tom idejom, početkom 2008. u okviru projekta „ Šumski proizvodi i tehnologije pridobivanja“ ugovorenog s Hrvatskim šumama d. o. o., Zagreb, započeta su višegodišnja istraživanje biopotencijala, energetskih značajki i tehnologija pridobivanja i korištenja biomase amorfe. Biomasa amorfe pri dosadašnjim izračunima šumskih kapaciteta nije uzimana u obzir, a ona je, u slivnim šumskim područjima nizinskih vodotoka Save, Kupe, Drave i Dunava realnost koju je potrebno sustavnim istraživanjima potvrditi te, kao obnovljivi šumski izvor ili izvor iz nasada kratke ophodnje, uključiti u bioenergetski potencijal Hrvatske. Istraživački je poligon postavljen u odjelu 126a, u gospodarskoj jedinici Posavske šume UŠP Sisak, Šumarija Sunja, gdje su u prirodno razvijenoj amorfi postavljena četiri eksperimentalna polja, svako sa po šest ploha dimenzija 5 x 5 m. Amorfa je na pokusnim poljima ukupne površine od 748 m&sup2 ; posječena u ožujku 2008. čistom sječom te je izvagom i pretvorbom utvrđena masa od 46, 8 t/ha. Laboratorijski je utvrđen srednji faktor suhe tvari od 66, 28%. Uvažavajući taj faktor zatečena biomasa suhe tvari amorfe po hektaru je 37, 6 t. U listopadu 2008. na plohama br. 1 u pokusnim poljima izmjerene su visine i promjeri (d1, 30) jednogodišnjih izbojaka, nakon čega su posječeni i izvagani. Broj jednogodišnjih izbojaka na plohama je od 260 (polje 4) do 407 (polje 1). Srednji promjeri na plohama su od 7, 1 mm u polju 4 do 7, 8 mm u polju 2, a srednje visine od 2, 05 m (polje 1) do 2, 41 m (polje 2). Najveća zabilježena visina jednogodišnjih izbojka je 3, 5 m (polje 2), a najveći izmjereni promjer u prsnoj visini je 16 mm (polje 1). Masa se na plohama, preračunato na hektar, kretala od 11, 2 t u polju 4 do 19, 2 t u polju 3, uz prosječno 15, 2 t za sva četiri pokusna polja. Faktor se mokrine, utvrđen laboratorijskim ispitivanjem na osam uzoraka, kretao od 38, 7% do 42, 5% ili prosječno 40, 0%. Srednji faktor suhe drvne tvari jednogodišnjih izbojaka iznosi 60, 0%, pa slijedi da je u prvoj godini nakon sječe srednja masa proizvedene suhe drvne tvari amorfe 9, 12 t/ha. Laboratorijskim istraživanjima utvrđen je u drvu amorfe sadržaj ugljika od 46, 2% i dušika od 3, 86 mg/g . Kora amorfe sadrži 49, 6% ugljika i 16, 4 mg/g dušika.

amorfa; biomasa; bioenergetski potencijal; Hrvatska

nije evidentirano