hrvatski

Povijesno - socijalna obilježja Roma u Hrvatskoj

Romi u Hrvatskoj su povijesna autohtona manjina s jasno određenim odrednicama etničkog identiteta i posebnostima kulturnih, umjetničkih i tradicijskih postignuća. Rezultati znanstveno-istraživačkog projekta Društveni i razvojni položaj Roma u Hrvatskoj, u realizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba (1998.-1999.), kroz povijesnu analizu seoba Roma ukazali na specifičan sociokulturni položaj Roma u Hrvatskoj u prošlosti (prvo spominjanje u Dubrovniku 1362. godine) do danas. Način života i migracije Roma, iako imaju neke komparativne prednosti (dinamika, adaptabilnost, povezanost radne i životne zajednice), često su opterećeni procesima izolacije i asimilacije u širem i užem okružju. Romske (plemenske) skupine koje su živjele selilačkim životom ili u izoliranim naseljima u većoj su mjeri uspjele sačuvati etnički identitet. Iskazani nerazmjer između broja Roma u popisu stanovništva i stvarnog broja karakterističan je za europski (i hrvatski) društveni kontekst. Nacionalna zajednica Roma u Hrvatskoj (6 695 Roma prema podacima iz popisa 1991. godine) nije do kraja formirana, što je uvjetovano i raspršenoću Roma na cijelom području Republike Hrvatske, ali i posebnostima uvjetovanim pripadnošću različitim plemenskim skupinama, vjerama, gospodarskom statusu, vrstama zanimanja i dijalektu romskog jezika, a prema boljem razumijevanju i poštovanju romske kulture od neroma.

Romi; izolacija; asimilacija

nije evidentirano