Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Biologija u kliničkoj praksi: od molekularne dijagnostike do teragnostike (CROSBI ID 556154)

Prilog sa skupa u časopisu | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Barišić, Karmela Biologija u kliničkoj praksi: od molekularne dijagnostike do teragnostike // Biochemia medica / Topić, Elizabeta ; Čvorišćec, Dubravka (ur.). 2009. str. S44-S44

Podaci o odgovornosti

Barišić, Karmela

hrvatski

Biologija u kliničkoj praksi: od molekularne dijagnostike do teragnostike

Razvoj molekularne dijagnostike može se pratiti kroz tri razdoblja: razdoblje prije projekta ljudskog genoma, druga faza predstavlja razdoblje nakon objavljivanja slijeda nukleotida ljudskog genoma te treća faza koju možemo nazvati teragnostika. U prvoj fazi razvoja značajan je utjecaj genetike na razvoj molekularne dijagnostike. Genetika je postala sastavni dio moderne medicine od kada su Watson i Crick 1953. godine opisali model strukture DNA. Učinjeni su značajni napreci u identificiranju mutacija i njihove povezanosti s bolestima. Sljedeći važan napredak povezan je s projektom ljudskog genoma s obzirom da je taj projekt otvorio nove mogućnosti za razvoj boljih molekularno-dijagnostičkih alata. Razdoblje nakon objavljivanja slijeda nukleotida ljudskog genoma obilježeno je utjecajem epigenetike kao novog područja koje se bavi regulacijom genske ekspresije na transkripcijskoj razini koja nije u svezi s promjenama u slijedu DNA. U današnje vrijeme govori se o novoj strategiji, teragnostici, koja objedinjuje bioinformatiku, genomiku, proteomiku i funkcionalnu genomiku kao molekularno-biološke alate za razvoj suvremene medicine, posebice molekularne dijagnostike i terapije. The development of molecular diagnostics could be divided into three phases: first, pre-human genome project era, second post-human genome project era and the last one which could be called era of theragnostics. The first phase includes the impact of genetics to molecular diagnostics. Genetics has become an integral part of modern medicine since Watson and Crick described their structural model of DNA. Since 1953 a lot of advances have been made in identifying mutations associated with human diseases. Further advances, including Human Genome Project, are providing new opportunities to develop better diagnostics tools. In post-human genome era, a new field with significant impact on modern medicine has arisen and termed epigenetics. Epigenetics refers to transcriptional control that regulates gene expression and is not related to changes in DNA sequence. Recently, a new strategy called theragnostics, combines bioinformatics, genomics, proteomics, and functional genomics as molecular biology tools essential for development of modern medicine, particularly molecular diagnostics and therapeutics.

molekularna dijagnostika; molekularna biologija; teragnostika

nije evidentirano

engleski

Biology in clinical applications: from molecular diagnostics to theragnostics

nije evidentirano

molecular diagnostics; molecular biology; theragnostics

nije evidentirano

Podaci o prilogu

S44-S44.

2009.

nije evidentirano

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Biochemia medica

Topić, Elizabeta ; Čvorišćec, Dubravka

Zagreb: Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM)

1330-0962

Podaci o skupu

6hrvatski kongres medicinskih biokemičara s međunarodnim sudjelovanjem

pozvano predavanje

30.09.2009-04.10.2009

Supetar, Hrvatska

Povezanost rada

Farmacija

Indeksiranost