hrvatski

Razvojni horizont glavnih aktera u srednjim hrvatskim gradovima

Autor u radu razvija tipološku analizu glavnih razvojnih aktera srednjih hrvatskih gradova. Skupina srednjih hrvatskih gradova definirana je na temelju prijedloga R. Zimmermanna. Ona obuhvaća 54 grada; među njima je najveći Zadar, a najmanji Ludbreg. Cilj je analize istražiti koliko su glavni razvojni akteri srednjih hrvatskih gradova sposobni za aktivniju ulogu srednjih hrvatskih gradova u hrvatskoj urbanizaciji.Ta uloga implicira da srednji hrvatski gradovi prihvate nove razvojne obveze sada ekskluzivno smještene samo u velikim gradovima. Uloga je u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske definirana kao njezin posebni cilj. U analizi autor izdvaja nekoliko glavnih aktera: nacionalnu javnost, komunalnu javnost, gospodarske aktere podrijetlom iz primarnog, sekundarnog, tercijarnog i kvartarnog sektora, državne ustanove, profesionalne, upravljačke i društvene elite te građanstvo. U tradiciji tih aktera dominiraju tendencije koje nisu posebno sklone inovacijskim rizicima. Međutim, tendencije izvrsnosti, osobito na područjima oblikovanja zavičajnog identiteta te na pojedinim područjima gospodarstva (turizam, procesna industrija, itd.), otkrivaju da analizirani akteri imaju razvojni potencijal potreban za prekoračenje sadašnjeg modela urbanizacije. Autor zaključuje da u tomu moraju imati potporu, "novi savez" s akterima s državne razine koji su analogno zainteresirani za tradiciju izvrsnosti u hrvatskom razvoju.

razvojni akteri; inovacijski rizici; srednji gradovi

nije evidentirano