hrvatski

Šumski ekosustavi jaskanskog kraja

ŠUMSKI EKOSUSTAVI JASKANSKOG KRAJA Dr. sc. Boris Vrbek, Šumarski institut, Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, 10450, Email: borisv@sumins.hr SAŽETAK Područje jaskanskog kraja biljno-geografski obuhvaća različite regije tako da općenito možemo istaknuti kao prijelazno područje u kojem se pojavljuju geografski , klimatski i fitogeografski elementi predalpskog i panonskog dijela. Dio jaskanskog kraja pripada klimazonalnoj zajednici kitnjaka iobičnoga graba (Querco petraeae-Carpinetum Illyricum) koji se rasčlanjuje na dva pojasa: niži 90-120 m n.v. reprezentiran arealom lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris) i viši do 350 m – arealom kitnjakovo-grabovih šuma. U pojasu lužnjaka i oobičnoga graba u području pokupskog bazena izloženog nekada čestim poplavama, razvijene su azonalne zajednice, čija je pojava uvjetovana režimom poplavnih i podzemnih (talnih) voda: šuma hrasta lužnnjaka sa velikom žutilovkom, šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem i šuma crne johe s dugoklasim šašem. Na tako raznolikom geološkom području nastala su različita tla. Na području pribrežja oko Jastrebarskog zastupljena su lesivirana tla i obronačni pseudoglejevi. Prema Žumberku i Plješivici u višim predjelima nalazimo rendzine na dolomitima, Smeđe tlo na vapnencima i dolomitima, lesivirana tla i kiselo smeđa tla. U nizinskom dijelu rasprostranjena su hidromorfna tla: pseudoglej ravničarski, pseudoglej-glej, i euglejevi. Ključne riječi: Jastrebarsko, šumske zajednice, šumska tla

Jastrebarsko; šumske zajednice; šumska tla

nije evidentirano