hrvatski

Krize modernih sustava gospodarenja otpadom

Europska industrija gospodarenja otpadom u zadnjih nekoliko godina bilježi kontinuirani rast. Tome je značajno pridonio proaktivan pristup europskog zakonodavstva koji potiče zemlje članice i pristupnice ka postavljanju sve većih ciljeva u odvojenom sakupljanju otpada i njegovoj ponovnoj upotrebi ili recikliranju. Kao država kandidatkinja, Republika Hrvatska je u pogledu gospodarenja otpadom uskladila nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Unije te donijela Zakon o otpadu, Pravilnik o gospodarenju otpadom te Strategiju gospodarenja otpadom. Na općima načelima EU-a o gospodarenju otpadom utemeljena su i osnovna načela hrvatskog sustava gospodarenja otpadom: izbjegni, vrednuj i odloži. Na izgled dobar i jednostavan sustav za sobom nosi potrebu razvoja modernih industrija koje će odvojeno prikupljeni otpad obraditi. Da li Hrvatska ima mogućnosti i financijskih sredstva za izgradnju potrebne mreže industrijskih prerađivačkih pogona? Koliko od zacrtanih centara za gospodarenje otpadom će se izgraditi u predviđenom roku? Kako posluju postojeće tvrtke za obradu otpada u vrijeme globalne krize? Sve su to pitanja koja se nameću kada se spomene riječ „kriza“. Na žalost, industrija gospodarenja otpadom Europe i Svijeta nije pošteđena globalnih ekonomskih promjena. Najviše je pogođen upravo sektor recikliranja otpada- papira, metala, stakla i plastike. Cijene recikliranih materijala padaju, gase se velike tvrtke obrađivači u Kini, pune se skladišta sirovinama. U isto vrijeme izgradnja mnogobrojnih spalionica otpada u pojedinim zemljama, kao Njemačkoj, dovodi do nedostatka otpada. Italija na primjeru Napulja pokazuje drugi oblike krize uzrokovane lošim zbrinjavanjem otpada metodom odlaganja. Da li bi sve to bilo moguće izbjeći liberalizacijom tržišta u kome bi otpad trebalo tretirati kao svaki drugi proizvod?

gospodarenje otpadom ; krize ; odlaganje ; recikliranje

nije evidentirano