hrvatski

Religija u političkim strankama - na primjeru Bosne i Hercegovine

Autor se u knjizi bavi veoma važnom temom – odnosom suvremenih bosanskohercegovačkih političkih stranaka prema religiji i vjerskim zajednicama i traži odgovor na pitanje koje su i kakvo značenje imale dvije jednobožačke, abrahamovske religije – kršćanstvo u dvije svoje konfesionalne inačice, u katoličanstvu i pravoslavlju, i islam -, ne samo za kulturni i vjerski život Bošnjaka, Hrvata i Srba, nego koliko su te religije utjecale i koliko danas utječu na njihovo političko organiziranje i na promoviranje njihovih nacionalnih interesa u Bosni i Hercegovini. Knjiga obaseže 248 stranica, sastoji se od predgovora, uvodnih razmatranja i dva poglavlja (1. Bosna i Hercegovina: državno-pravni i administrativno-teritorijalni ustroj i 2. Odnos bosanskohercegovačkih političkih stranaka prema religiji i vjerskim zajednicama) zatim zaključka, popisa korištene literature i kazala imena. U uvodnim razmatranjima autor naznačuje svu problematiku religijske i političke situacije u Bosni i Hercegovini krajem 20. i početkom 21. stoljeća. U prvom dijelu knjige u kojem se govori o državno-pravnom i administrativno-teritorijalnom ustroju Bosne i Hercegovine, autor nas upoznaje s duhovnom i povijesnom situacijom u kojoj se nalazila i nalazi Bosna i Hercegovina, zatim demografskom situacijom kao okvirom koji je poslužio 1991. godine, ali koji i danas služi, kao osnova za formiranje vlasti na svim razinama. Također, autor nas upoznaje i s imenima nacionalnih stranaka kao i stranačkim sastavima parlamentarnih skupština kako na državnoj tako i na entitetskim razinama, zatim s ustavnim rješenjem Daytonskog sporazuma i administrativnom podjelom BiH, potkrepljujući sve to potrebnim zemljovidima. U drugom, glavnom dijelu knjige Odnos bosanskohercegovačkih političkih stranaka prema religiji i vjerskim zajednicama analizira stavove političkih stranaka prema religiji i vjerskim zajednicama temeljem normativne analize njihovih glavnih stranačkih dokumenata – statuta i programa. Analizom se obuhvaćeni stranački dokumenti svih političkih stranaka koje su se nakon općih izbora u BiH, održanih 1. listopada 2006. godine, našle u skupštinskim sazivima. Radi preglednosti, autor političke stranke obrađuje abecednim redom, zadržavajući pri tome isti pristup prema svakoj od obrađivanih stranaka, bez obzira na njihove stvarne (brojčane) veličine ili politički utjecaj. Autor ovom analizom pokazuje da nacionalni i ideološki tip političke stranke u bitnome određuje i njezinu «religijsku politiku», ali i činjenicu da u stranačkim dokumentima ne prevladava više raniji jednopartijski komunistički borbeni i isključivi stav prema religiji, nego da sve političke stranke prihvaćaju i uvažavaju postojeću religijsku pluralnost bosanskohercegovačkog društva. U zaključku autor iznosi vlastite stavove o značenju rasprave o odnosu ne samo političkih stranaka prema religiji i vjerskim zajednicama, nego i značenje odnosa vjerskih zajednica i njihovih poglavara (religijskih elita) prema politici i političkim strankama, o njihovom uplitanju u politički život društvene zajednice u Bosni Hercegovini, a što bi sada, smatra autor, tražilo analizu službenih dokumenata religijskih zajednica kao i pisanje vjerskog tiska o tom odnosu.

Bosna i Hercegovina; religija; politika; političke stranke

nije evidentirano