hrvatski

Klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i njihova uloga u očuvanju genofonda u uvjetima klimatskih promjena i povećanih rizika od napada šumskih kukaca

Klimatske promjene znatno će izmjeniti postojeće okolišne prilike na koje je šumsko drveće u Europi adaptirano, a također će ih izložiti novim štetnicima i bolestima. Predviđanja ukazuju da bi klimatske promjene u Europi mogle povećati prosječnu temperaturu za 2 do 4 °C u slijedećih 50 godina i uzrokovati značajne promjene u regionalnim i godišnjim vrijednostima količina padalina. Novi uvjeti stvoriti će dodatne izazove u gospodarenju šumama sa posljedicama utjecaja na ekonomsku i socijalnu korist koje direktno proistiću iz šume, kao i na biološku raznolikost šumskih ekosustava. Bioklimatsko okruženje čini zajednički model sadašnjih klimatskih prilika i geografskog rasprostranjenja vrste, a sadašnje populacije hrastova potječu iz istog pribježišta (refugija) ledenog doba. Danas oni rastu na različitim ekološkim staništima, te iskazuju jaku fenotipsku diferencijaciju za svojstva životne sposobnosti, dok njihova diferencijacija neutralnih markera nije utvrđena. Za tri ekogeografske sjemenske regije hrasta lužnjaka na području Hrvatske, (srednja Podravina, gornja Posavina i Pokuplje, te donja Posavina) osnovane su po jedna klonska sjemenska plantaža sa po 40 do 55 plus stabala selekcioniranih s obzirom na deset ocjenjivanih svojstava. Oni predstavljaju jezgro očuvanja genofonda za tu vrstu metodom ex situ, a odnos između veličine populacije i postotka očuvane aditivne genetske varijabilnosti (heterozigotnosti) sveden je na taj način na gubitak od svega 1 do 2, 5 % aditivne genetske varijabilnosti. Lokalna adaptacija populacija čvrsto je prihvatljiva prema dosadašnjim rezultatima dobivenim u testovima provenijencija na različitim staništima. Sinkronizacija napada uz povećanje šteta od lokalnih populacija kukaca i pojave novih šumskih štetnika, u izmjenjenim klimatskim prilikama, u svojoj suštini imat će za posljedicu gubitak prirasta, vitaliteta i najčešće djelomična ili opsežna sušenja stabala, grupa stabala ili čitavih šumskih kompleksa. Kod skupine štetnika ovisnost gustoće populacije u proporcionalnoj je svezi sa količinom fiziološki oslabjelog drveća i u pravilu ona raste kako šume dolaze u stanje pojačanog sušnog stresa. Klimatske promjene i strategija adaptacije šumskog drveća u interakciji je sa štetnim kukcima i morati će biti sagledana kao komponenta rizika u sljedećim planovima održivog gospodarenja šumskim sastojinama, a prvenstveno treba uzeti u obzir uzgajivačku praksu i genetsku raznolikost šuma, šumski reprodukcijski materijal, kao i pristupiti izradi regionalne i nacionalne strategije genetske raznolikosti šuma.

klonske sjemenske plantaže; očuvanje genofonda; štetnici

nije evidentirano