hrvatski

Značaj klonskih sjemenskih plantaža u sjemenarstvu i očuvanju genofonda šumskih vrsta drveća u Hrvatskoj

Sukladno razdjelbi šuma u Hrvatskoj na ekogeografske sjemenske regije i zone osnovane su tri proizvodne klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), dvije poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl), te po jedna plantaža hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Liebl.), divlje trešnje (Prunus avium L.) i crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold). Fenotipska selekcija i heterovegetativno razmnožavanje plus stabala, te osnivanje klonskih sjemenskih plantaža započeto je zbog ostvarenja pravilnijeg periodiciteta uroda i dobivanja genetski kvalitetnog šumskog sjemena u kategorijama kvalificiran i testiran. U njima se redovito provode pomotehnički zahvati, zaštita i druge mjere za održavanje sjemenskog objekta. Započeta je i procjena genetske vrijednosti majčinskih stabala u testovima potomstva, selekcija po genotipu, radi povećanja ostvarenja genetske dobiti. U tri plantaže hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) provedene su analize genetske varijabilnosti pomoću jezgrinih i kloroplastnih mikrosatelitskih biljega. Istovremeno se provodi i očuvanje genetskog diverziteta naših vrsta šumskog drveća statičkom metodom ex situ. Klonske sjemenske plantaže predstavljaju jezgro očuvanja genofonda, budući da je odnos između veličine populacije i postotka očuvane heterozigotnosti na ovaj način sveden na minimalan gubitak ukupne aditivne genetske varijabilnosti. Klimatske promjene i novi stanišni uvjeti stvorit će dodatne izazove u sjemenarstvu i gospodarenju šumama sa posljedicama utjecaja na njihovu ekonomsku i socijalnu korist, kao i na biološku raznolikost šumskih ekosustava.

klonske sjemenske plantaže; očuvanje genofonda; šumski reprodukcijski materijal u kategorijama kvalificiran i testiran

nije evidentirano