hrvatski

Stručni nadzor nad proizvodnjom sjemena hibrida suncokreta

U ovom radu želimo ukazati na neke od važnijih čimbenika za uspješnu proizvodnju sjemenskog suncokreta. Poznato je da je proizvodnja suncokreta u R. Hrvatskoj do unatrag 30-ak godina bila temeljena na pretežito ruskim sortama, a kasnije francuskim sortama i hibridima. Otkrićem citoplazmatske muške sterilnosti (Leclerq, 1969) i gena za obnavljanje fertilnosti (restorer gena) - Kinman, 1970; Leclerq, 1971; Vranceanu i Stoanescu, 1971. i drugi, započelo je novo razdoblje u proizvodnji hibridnog sjemena suncokreta na osnovi citoplazmatske muške sterilnosti. Novostvoreni hibridi iskazali su značajnije gospodarske vrijednosti prema sortama. Iz materijala različitog genetskog podrijetla i mi smo započeli rad 70-ih godina na stvaranju inbred linija, prevođenju istih u cms formu i traženju izvora restorer gena. Prvi eksperimentalni dvo i trolinijski hibridi suncokreta stvoreni u Poljoprivrednom institutu Osijek 80-tih godina testirani su kroz mrežu mikro i makropokusa i potvrdili su svoju gospodarsku vrijednost kroz veći urod zrna i ulja/ha, plastičnost, otpornost prema suši, ranozrelost i tolerantnost prema najznačajnijim štetočinjama suncokreta. Rezultat postavljenih ciljeva našeg rada (smanjenje visine stabljike-170-180 cm, veća lisna površina i dulje trajanje iste, povećan broj zrna po glavi-iznad 1500, masa tisuću zrna - do 75 grama, hektolitarska masa - do 50 kg, niži sadržaj ljuske - do 25%, uvećan sadržaj ulja - iznad 50%, urod ulja - iznad 1500 kg i urod zrna iznad 4 t/ha), je priznato 11 hibrida suncokreta (Osječanin, Fakir, Orion, Olio, Gordan, Miro, Šokac, Sunce, Podravac, Slavonac i Favorit. Kvalitetni hibridi zahtijevaju i kvalitetno sjemenarstvo, što podrazumijeva dobru obučenost svih sudionika u procesu proizvodnje, dorade i čuvanja sjemena.

suncokret; stručni nadzor; tehnologija proizvodnje; sjemenarstvo

nije evidentirano