hrvatski

Hrvatski nacionalni simboli

Nacionalni simboli važan su čimbenik nacionalnog identiteta, pa su tako i hrvatski nacionalni simboli važan dio hrvatskoga nacionalnog identiteta. Suvremeni nacionalni simboli pojavljuju se kod većine europskih naroda tijekom procesa nacionalne integracije i stvaranja suvremene nacije u prvoj polovici 19. stoljeća. To je bio slučaj i s hrvatskim nacionalnim simbolima. Oni se temelje na starom hrvatskom zemaljskom grbu koji se prvi puta pojavio godine 1495., i na suvremenoj nacionalnoj trobojnici. Upravo je zbog toga u središtu pozornosti knjige Hrvatski nacionalni simboli razdoblje od polovice 19. stoljeća, kada hrvatski državni simboli postaju suvremeni nacionalni simboli jednog naroda. Godine 1848. se uz tri tradicionalna hrvatska zemaljska grba (hrvatski šahirani grb, dalmatinski i slavonski) pojavila i suvremena hrvatska trobojnica, koja je otad neprekidno korištena kao hrvatska nacionalna zastava, ali i kao hrvatska državna zastava. U razdoblju od druge polovice 19. stoljeća hrvatski šahirani grb počeo istiskivati druge grbove te se je postupno pretvorio u svehrvatski nacionalni grb, a tako je i danas. Opstojnost Republike Hrvatske od početka devedesetih godina prošlog stoljeća pretvorila je hrvatske nacionalne simbole i u državne simbole jedne suverene države. Prema ustavu Bosne i Hercegovine i ta je država zemlja Hrvata. Oni u njezinu sklopu imaju svoj grb i zastavu, pa su hrvatski nacionalni simboli pretvoreni i u službeno prihvaćene simbole jednog državotvornog naroda u sklopu višenacionalne države. Uz to i hrvatske manjinske zajednice u Srbiji i Crnoj Gori koriste hrvatske nacionalne simbole kao svoje manjinske simbole. U razmjerno kratkom razdoblju od početka devedesetih godina prošlog stoljeća hrvatski nacionalni simboli su prošli trnovit put od simbola koji su u dobrom dijelu međunarodne zajednice promatrani s nevjericom zbog njihove navodne sumnjive prošlosti do prepoznatljivog i popularnog detalja zastupljenog na dresovima uspješnih hrvatskih sportaša. Ipak su se i do danas zadržala spomenuta sumnjičenja, a i u hrvatskoj javnosti traju rasprave o njihovu karakteru i izgledu, posebice politikantski intonirana rasprava o nepoćudnosti hrvatskoga grba s prvim bijelim (srebrnim) poljem. Riječ je o aktualnoj problematici, o čemu svjedoče prilozi objavljeni u dnevnom tisku i popularnim publikacijama te znanstvenim časopisima.

hrvatski nacionalni simboli ; grb ; zastava ; hrvatski šahirani grb

nije evidentirano