hrvatski

Zbornik radova znanstvenog skupa Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj.

U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održan je 27. i 28. rujna 2007. godine međunarodni znanstveni skup Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj. Skup je organizirala Sekcija za šumarstvo Znanstvenoga vijeća za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti povodom 50. obljetnice početka sustavnih šumarskih znanstvenih istraživanja u hrvatskim prašumskim ekosustavima. Naime, u rujnu 1957. godine akademik Milan Anić sa svojim je suradnicima postavio trajnu pokusnu plohu i obavio prvu izmjeru u prašumi Čorkova uvala. Ta je pokusna ploha do danas ostala dragocjeni izvor podataka o bukovo-jelovim prašumama dinarskoga krša. Suorganizatori skupa bili su međunarodna udruga Pro Silva Europe, Akademija šumarskih znanosti i Nacionalni park Plitvička jezera. Skup je organiziran s ciljevima: 1) prezentacije dosega šumarske i srodnih znanosti na istraživanju bukovih i bukovo-jelovih prašumskih ekosustava na dinarskom kršu te uporabe tih rezultata u razvoju prirodnoga gospodarenja šumama, 2) odgovoriti na pitanja zašto sve šume ne mogu biti prašume i što je prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj, 3) ukazati široj znanstvenoj zajednici i stručnoj javnosti na vrijednosti prirodnih šumskih ekosustava Hrvatske na pragu pristupanja Europskoj uniji. Prvoga dana savjetovanja prezentirani su referati koji su osvjetlili različite aspekte istraživanja prašuma i prirodnih gospodarskih šuma. Od četrnaest prezentiranih radova za ovaj je zbornik recenzirano i za tisak priređeno njih jedanaest. Autori radova su članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Akademije šumarskih znanosti, znanstvenici Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Šumarskoga fakulteta i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Šumarskoga instituta, Jastrebarsko. Drugoga dana savjetovanja organizirana je znanstvena ekskurzija u Nacionalni park Plitvička jezera s posjetom prašumi Čorkova uvala. Sudionici ekskurzije imali su priliku upoznati našu najpoznatiju dinarsku bukovo-jelovu prašumu, njezinu strukturu, teksturu i razvojne faze. Tom su prilikom prezentirane sličnosti i razlike u odnosu na gospodarsku prebornu šumu. Činjenica je kako je šumarstvo oduvijek znalo kako prirodno gospodariti hrvatskim šumama. Najbolji dokazi tomu su njihova prirodnost i očuvanost koji su posebice izraženi upravo tamo gdje se šumama u kontinuitetu gospodari gotovo dva i pol stoljeća. Prirodni pristup gospodarenju šumama u Hrvatskoj se prepozanje kroz zagrebačku školu uzgajanja šuma koju njeguje i razvija Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Vjerujemo kako će ovaj znanstveni skup i zbornik radova pridonijeti senzibilizaciji svekolike javnosti za prirodno gospodarenje šumama i promociji šumarstva kao znanosti, struke i umijeća gospodarenja te očuvanja šumskih ekosustava.

prašume; prirodno gospodarenje šumama; Hrvatska

nije evidentirano