Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Mikrobiološke karakteristike šumskih tala oštećenih šumskih ekosustava obične jele (Abies alba Mill.) (CROSBI ID 564690)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Ugarković, Damir ; Redžepović, Sulejman ; Blažinkov, Mihaela ; Mrkonjić Fuka, Mirna ; Seletković, Ivan ; Tikvić, Ivica ; Seletković, Zvonko Microbiological characteristics of the soils within damaged forest ecosystems of the silver fir (ABIES ALBA MILL.) / Mikrobiološke karakteristike šumskih tala oštećenih šumskih ekosustava obične jele (Abies alba Mill.) // Perspektive gospodarenja tlom u budućnosti Perspectives of soil management in the future / Stjepan Husnjak (ur.). Zagreb: Hrvatsko tloznanstveno društvo, 2010. str. 67-68

Podaci o odgovornosti

Ugarković, Damir ; Redžepović, Sulejman ; Blažinkov, Mihaela ; Mrkonjić Fuka, Mirna ; Seletković, Ivan ; Tikvić, Ivica ; Seletković, Zvonko

hrvatski

Mikrobiološke karakteristike šumskih tala oštećenih šumskih ekosustava obične jele (Abies alba Mill.)

Obična jela (Abies alba Mill.) je najugroženija vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj. Kao posljedica promjene prirodnih stanišnih čimbenika javlja se propadanje i iznenadno odumiranje stabala. Uslijed intenzivnog odumiranja stabala dolazi do prekida sklopa i stvaranja manjih ili većih šumskih otvora. Takove pojave uvjetuju promjenu mikroklimatskih i mikrobioloških prilika, te stvaraju probleme kod pomlađivanja. Istraživanja su provedena u gorskoj Hrvatskoj, u arealu bukovo-jelovih i jelovih šuma, u Gorskom Kotaru. Osnovni cilj istraživanja je utvrditi promjene kemijskog i mikrobiološkog sastava tla kao i mikrobne aktivnosti na šumskim otvorima. Uzorci tla su uzimani u vremenskom periodu jesen 2007. do ljeto 2008. godine, odnosno u 6 termina uzimano je po 24 uzorka šumskog tla. Mikrobiološke analize tla obuhvaćale su: određivanje broja bakterija i gljiva, zastupljenost funkcionalnih skupina mikroorganizama, te proteolitičku i dehidrogenaznu mikrobnu aktivnost. Na svim pokusnim plohama utvrđena je slaba do osrednja biogenost tla. U velikom otvoru na smeđem tlu na vapnencu utvrđen je veći ukupan broj gljiva, celulolitičkih bakterija i amonifikatora, a niži ukupan broj bakterija, aerobnih asimbioznih fiksatora dušika, celulolitičkih gljiva kao i manja proteolitička i dehidrogenazna aktivnost u odnosu na kontrolnu plohu. U malom otvoru na smeđem tlu na vapnencu utvrdili smo veću mikrobiološku aktivnost tla u odnosu na kontrolne plohe, osim broja celulolitičkih gljiva. U velikom otvoru na distričnom kiselom smeđem tlu u odnosu na kontrolnu plohu utvrđen je manji ukupan broj gljiva, bakterija, aerobnih asimbioznih fikasatora dušika kao i celulolitičkih mikroorganizama. Također je utvrđena veća zastupljenost amonifikatora, te podjednaka proteolitička i dehidrogenazna aktivnost u odnosu na kontrolnu plohu.

odumiranje; obične jela; šumski otvori; funkcionalne skupine mikroorganizama; enzimatska aktivnost

nije evidentirano

engleski

Microbiological characteristics of the soils within damaged forest ecosystems of the silver fir (ABIES ALBA MILL.)

Obična jela (Abies alba Mill.) je najugroženija vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj. Kao posljedica promjene prirodnih stanišnih čimbenika javlja se propadanje i iznenadno odumiranje stabala. Uslijed intenzivnog odumiranja stabala dolazi do prekida sklopa i stvaranja manjih ili većih šumskih otvora. Takove pojave uvjetuju promjenu mikroklimatskih i mikrobioloških prilika, te stvaraju probleme kod pomlađivanja. Istraživanja su provedena u gorskoj Hrvatskoj, u arealu bukovo-jelovih i jelovih šuma, u Gorskom Kotaru. Osnovni cilj istraživanja je utvrditi promjene kemijskog i mikrobiološkog sastava tla kao i mikrobne aktivnosti na šumskim otvorima. Uzorci tla su uzimani u vremenskom periodu jesen 2007. do ljeto 2008. godine, odnosno u 6 termina uzimano je po 24 uzorka šumskog tla. Mikrobiološke analize tla obuhvaćale su: određivanje broja bakterija i gljiva, zastupljenost funkcionalnih skupina mikroorganizama, te proteolitičku i dehidrogenaznu mikrobnu aktivnost. Na svim pokusnim plohama utvrđena je slaba do osrednja biogenost tla. U velikom otvoru na smeđem tlu na vapnencu utvrđen je veći ukupan broj gljiva, celulolitičkih bakterija i amonifikatora, a niži ukupan broj bakterija, aerobnih asimbioznih fiksatora dušika, celulolitičkih gljiva kao i manja proteolitička i dehidrogenazna aktivnost u odnosu na kontrolnu plohu. U malom otvoru na smeđem tlu na vapnencu utvrdili smo veću mikrobiološku aktivnost tla u odnosu na kontrolne plohe, osim broja celulolitičkih gljiva. U velikom otvoru na distričnom kiselom smeđem tlu u odnosu na kontrolnu plohu utvrđen je manji ukupan broj gljiva, bakterija, aerobnih asimbioznih fikasatora dušika kao i celulolitičkih mikroorganizama. Također je utvrđena veća zastupljenost amonifikatora, te podjednaka proteolitička i dehidrogenazna aktivnost u odnosu na kontrolnu plohu.

decline; silver fir; forest gaps; functional groups of microorganisms; enzyme activity

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

67-68.

2010.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Perspektive gospodarenja tlom u budućnosti Perspectives of soil management in the future

Stjepan Husnjak

Zagreb: Hrvatsko tloznanstveno društvo

978-953613584-4

Podaci o skupu

Perspektive gospodarenja tlom u budućnosti

predavanje

05.07.2010-08.07.2010

NP Plitvička jezera, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo