Mikrobiološke karakteristike šumskih tala oštećenih šumskih ekosustava obične jele (Abies alba Mill.) (CROSBI ID 564690)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Ugarković, Damir ; Redžepović, Sulejman ; Blažinkov, Mihaela ; Mrkonjić Fuka, Mirna ; Seletković, Ivan ; Tikvić, Ivica ; Seletković, Zvonko
hrvatski
Mikrobiološke karakteristike šumskih tala oštećenih šumskih ekosustava obične jele (Abies alba Mill.)
Obična jela (Abies alba Mill.) je najugroženija vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj. Kao posljedica promjene prirodnih stanišnih čimbenika javlja se propadanje i iznenadno odumiranje stabala. Uslijed intenzivnog odumiranja stabala dolazi do prekida sklopa i stvaranja manjih ili većih šumskih otvora. Takove pojave uvjetuju promjenu mikroklimatskih i mikrobioloških prilika, te stvaraju probleme kod pomlađivanja. Istraživanja su provedena u gorskoj Hrvatskoj, u arealu bukovo-jelovih i jelovih šuma, u Gorskom Kotaru. Osnovni cilj istraživanja je utvrditi promjene kemijskog i mikrobiološkog sastava tla kao i mikrobne aktivnosti na šumskim otvorima. Uzorci tla su uzimani u vremenskom periodu jesen 2007. do ljeto 2008. godine, odnosno u 6 termina uzimano je po 24 uzorka šumskog tla. Mikrobiološke analize tla obuhvaćale su: određivanje broja bakterija i gljiva, zastupljenost funkcionalnih skupina mikroorganizama, te proteolitičku i dehidrogenaznu mikrobnu aktivnost. Na svim pokusnim plohama utvrđena je slaba do osrednja biogenost tla. U velikom otvoru na smeđem tlu na vapnencu utvrđen je veći ukupan broj gljiva, celulolitičkih bakterija i amonifikatora, a niži ukupan broj bakterija, aerobnih asimbioznih fiksatora dušika, celulolitičkih gljiva kao i manja proteolitička i dehidrogenazna aktivnost u odnosu na kontrolnu plohu. U malom otvoru na smeđem tlu na vapnencu utvrdili smo veću mikrobiološku aktivnost tla u odnosu na kontrolne plohe, osim broja celulolitičkih gljiva. U velikom otvoru na distričnom kiselom smeđem tlu u odnosu na kontrolnu plohu utvrđen je manji ukupan broj gljiva, bakterija, aerobnih asimbioznih fikasatora dušika kao i celulolitičkih mikroorganizama. Također je utvrđena veća zastupljenost amonifikatora, te podjednaka proteolitička i dehidrogenazna aktivnost u odnosu na kontrolnu plohu.
odumiranje; obične jela; šumski otvori; funkcionalne skupine mikroorganizama; enzimatska aktivnost
nije evidentirano
engleski
Microbiological characteristics of the soils within damaged forest ecosystems of the silver fir (ABIES ALBA MILL.)
Obična jela (Abies alba Mill.) je najugroženija vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj. Kao posljedica promjene prirodnih stanišnih čimbenika javlja se propadanje i iznenadno odumiranje stabala. Uslijed intenzivnog odumiranja stabala dolazi do prekida sklopa i stvaranja manjih ili većih šumskih otvora. Takove pojave uvjetuju promjenu mikroklimatskih i mikrobioloških prilika, te stvaraju probleme kod pomlađivanja. Istraživanja su provedena u gorskoj Hrvatskoj, u arealu bukovo-jelovih i jelovih šuma, u Gorskom Kotaru. Osnovni cilj istraživanja je utvrditi promjene kemijskog i mikrobiološkog sastava tla kao i mikrobne aktivnosti na šumskim otvorima. Uzorci tla su uzimani u vremenskom periodu jesen 2007. do ljeto 2008. godine, odnosno u 6 termina uzimano je po 24 uzorka šumskog tla. Mikrobiološke analize tla obuhvaćale su: određivanje broja bakterija i gljiva, zastupljenost funkcionalnih skupina mikroorganizama, te proteolitičku i dehidrogenaznu mikrobnu aktivnost. Na svim pokusnim plohama utvrđena je slaba do osrednja biogenost tla. U velikom otvoru na smeđem tlu na vapnencu utvrđen je veći ukupan broj gljiva, celulolitičkih bakterija i amonifikatora, a niži ukupan broj bakterija, aerobnih asimbioznih fiksatora dušika, celulolitičkih gljiva kao i manja proteolitička i dehidrogenazna aktivnost u odnosu na kontrolnu plohu. U malom otvoru na smeđem tlu na vapnencu utvrdili smo veću mikrobiološku aktivnost tla u odnosu na kontrolne plohe, osim broja celulolitičkih gljiva. U velikom otvoru na distričnom kiselom smeđem tlu u odnosu na kontrolnu plohu utvrđen je manji ukupan broj gljiva, bakterija, aerobnih asimbioznih fikasatora dušika kao i celulolitičkih mikroorganizama. Također je utvrđena veća zastupljenost amonifikatora, te podjednaka proteolitička i dehidrogenazna aktivnost u odnosu na kontrolnu plohu.
decline; silver fir; forest gaps; functional groups of microorganisms; enzyme activity
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o prilogu
67-68.
2010.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Perspektive gospodarenja tlom u budućnosti Perspectives of soil management in the future
Stjepan Husnjak
Zagreb: Hrvatsko tloznanstveno društvo
978-953613584-4
Podaci o skupu
Perspektive gospodarenja tlom u budućnosti
predavanje
05.07.2010-08.07.2010
NP Plitvička jezera, Hrvatska