hrvatski

Stanišni uvjeti park-šuma grada Zagreba

Zagrebačke se šume kao manje ili veće cjeline prostiru u sjevernom dijelu grada uglavnom na južnim, jugozapadnim i jugoistočnim obroncima Medvednice. One su okružene naseljima i stambenim objektima te se sve više smanjuju njihove površine, što značajno utječe na njihovo funkcioniranje. Stanišne prilike zagrebačkih park-šuma najviše su pod utjecajem gorskoga masiva Medvednice (1033 m n. m.). Medvednica utječe na opći izgled krajobraza i na klimatske i reljefne prilike zagrebačkih šuma. Međutim, ne može se isključiti ni utjecaj savske doline koja također bitno utječe na klimatske prilike grada Zagreba i šire okolice. Zagreb se odlikuje umjereno toplom kišnom klimom prijelaznoga kontinentalno-maritimnoga podtipa. Prema Köppenovoj klasifikaciji klima je obilježena formulom Cfwbx". Osnovno obilježje toga tipa klime je izostanak suhoga razdoblja, ravnomjeran raspored oborina tijekom cijele godine, a najsuše razdoblje pada u hladni dio godine. Maksimalne količine oborina pojavljuju se u proljeće i u kasno ljeto. Prema klimatskim podacima za razdoblje od 1960. do 2004. godine s meteoroloških postaja Maksimir, Grič i Puntijarka, koje se nalaze najbliže park-šumama grada Zagreba, uočava se heterogenost klimatskih parametara, iako se postaje nalaze na relativno malim udaljenostima. Što se tiče temperature zraka, treba naglasiti da su one povoljne za razvoj šumske vegetacije. Srednja godišnja temperatura zraka za promatrano razdoblje u Maksimiru je iznosila 10, 6 ˚C, dok je na Griču bila 11, 7 odnosno na Puntijarci 6, 7 ˚C. Srednja temperatura zraka vegetacijskoga razdoblje iznosi oko 18 ˚C. Apsolutna minimalna temperatura zraka bila je najniža u Maksimiru (–24 ˚C), zatim na Medvednici (–20, 8 ˚C) i na Griču (–17, 2 ˚C). Apsolutna maksimalna temperatura zraka bila je najviša također u Maksimiru (38, 5 ˚C), zatim na Griču (37, 2 ˚C) i na Puntijarci (30, 7 ˚C). Oborine su prilično ravnomjerno raspoređene tijekom godine, a za vrijeme vegetacijskoga razdoblja, kada su šumskom drveću najpotrebnije, padne preko 55 % od ukupnih godišnjih oborina. Višegodišnji prosjek zadržavanja snijega na tlu iznosi 30 dana. Glavni elementi reljefa park-šuma grada Zagreba koje se nalaze sjeverno od Ilice i Maksimirske ceste obilježeni su obroncima Medvednice. Izražene su blaže uzvisine (grebeni) i udubine te raznolike padine iznad potoka. Svi se ti oblici reljefa protežu u smjeru sjever–jug. Ekspozicije su dominantno južne, ali se javljaju i zapadne ili istočne, ovisno o obliku i položaju uzvisina. Nagibi se padina kreću od 20˚ do 35˚. Mjestimično su uzvisine proširene i prelaze u zaravan. Park-šume grada Zagreba protežu se na nadmorskim visinama do 350 m. Geološku podlogu tvore uglavnom kvartarne naslage terasnih i obrončanih diluvija, te aluvija. Na tim se obroncima nalaze silikatni i silikatno-karbonatni supstrati na kojima su se razvili različiti tipovi tala, kao što su luvisol, pseudoglej, koluvijalno i aluvijalno tlo te kiselo smeđe tlo. Park-šume grada Zagreba većinom se nalaze u okruženju naselja, te su na taj način izravno izložene štetnomu djelovanju onečišćenja. Pri tome je primarno zračno onečišćenje koje potječe iz domaćinstava, industrije i od prometa. Osim lokalnih izvora onečišćenja na navedeno područje utječu i štetne tvari iz bliže i dalje okolice. Budući da su te šume zelene oaze velikoga urbanoga središta kao što je Zagreb, treba ih pod svaku cijenu zaštititi i očuvati.

stanišni uvjeti, park šume, grad Zagreb

nije evidentirano

engleski

Site conditions in the park forests of Zagreb

Zagrebačke se šume kao manje ili veće cjeline prostiru u sjevernom dijelu grada uglavnom na južnim, jugozapadnim i jugoistočnim obroncima Medvednice. One su okružene naseljima i stambenim objektima te se sve više smanjuju njihove površine, što značajno utječe na njihovo funkcioniranje. Stanišne prilike zagrebačkih park-šuma najviše su pod utjecajem gorskoga masiva Medvednice (1033 m n. m.). Medvednica utječe na opći izgled krajobraza i na klimatske i reljefne prilike zagrebačkih šuma. Međutim, ne može se isključiti ni utjecaj savske doline koja također bitno utječe na klimatske prilike grada Zagreba i šire okolice. Zagreb se odlikuje umjereno toplom kišnom klimom prijelaznoga kontinentalno-maritimnoga podtipa. Prema Köppenovoj klasifikaciji klima je obilježena formulom Cfwbx". Osnovno obilježje toga tipa klime je izostanak suhoga razdoblja, ravnomjeran raspored oborina tijekom cijele godine, a najsuše razdoblje pada u hladni dio godine. Maksimalne količine oborina pojavljuju se u proljeće i u kasno ljeto. Prema klimatskim podacima za razdoblje od 1960. do 2004. godine s meteoroloških postaja Maksimir, Grič i Puntijarka, koje se nalaze najbliže park-šumama grada Zagreba, uočava se heterogenost klimatskih parametara, iako se postaje nalaze na relativno malim udaljenostima. Što se tiče temperature zraka, treba naglasiti da su one povoljne za razvoj šumske vegetacije. Srednja godišnja temperatura zraka za promatrano razdoblje u Maksimiru je iznosila 10, 6 ˚C, dok je na Griču bila 11, 7 odnosno na Puntijarci 6, 7 ˚C. Srednja temperatura zraka vegetacijskoga razdoblje iznosi oko 18 ˚C. Apsolutna minimalna temperatura zraka bila je najniža u Maksimiru (–24 ˚C), zatim na Medvednici (–20, 8 ˚C) i na Griču (–17, 2 ˚C). Apsolutna maksimalna temperatura zraka bila je najviša također u Maksimiru (38, 5 ˚C), zatim na Griču (37, 2 ˚C) i na Puntijarci (30, 7 ˚C). Oborine su prilično ravnomjerno raspoređene tijekom godine, a za vrijeme vegetacijskoga razdoblja, kada su šumskom drveću najpotrebnije, padne preko 55 % od ukupnih godišnjih oborina. Višegodišnji prosjek zadržavanja snijega na tlu iznosi 30 dana. Glavni elementi reljefa park-šuma grada Zagreba koje se nalaze sjeverno od Ilice i Maksimirske ceste obilježeni su obroncima Medvednice. Izražene su blaže uzvisine (grebeni) i udubine te raznolike padine iznad potoka. Svi se ti oblici reljefa protežu u smjeru sjever–jug. Ekspozicije su dominantno južne, ali se javljaju i zapadne ili istočne, ovisno o obliku i položaju uzvisina. Nagibi se padina kreću od 20˚ do 35˚. Mjestimično su uzvisine proširene i prelaze u zaravan. Park-šume grada Zagreba protežu se na nadmorskim visinama do 350 m. Geološku podlogu tvore uglavnom kvartarne naslage terasnih i obrončanih diluvija, te aluvija. Na tim se obroncima nalaze silikatni i silikatno-karbonatni supstrati na kojima su se razvili različiti tipovi tala, kao što su luvisol, pseudoglej, koluvijalno i aluvijalno tlo te kiselo smeđe tlo. Park-šume grada Zagreba većinom se nalaze u okruženju naselja, te su na taj način izravno izložene štetnomu djelovanju onečišćenja. Pri tome je primarno zračno onečišćenje koje potječe iz domaćinstava, industrije i od prometa. Osim lokalnih izvora onečišćenja na navedeno područje utječu i štetne tvari iz bliže i dalje okolice. Budući da su te šume zelene oaze velikoga urbanoga središta kao što je Zagreb, treba ih pod svaku cijenu zaštititi i očuvati.

site conditions, park forests, Zagreb

nije evidentirano