hrvatski

C-reaktivni protein i trombociti u djece s latentnom tuberkuloznom infekcijom

Uvod i cilj: Postavljanje dijagnoze latentne tuberkulozne infekcije (LTBI) otežano je nedostatkom kliničkih pokazatelja kao i nepostojanjem standardne dijagnostičke metode. Novi pristup otkrivanja LTBI temelji se na ex vivo testovima iz pune krvi kojima se određuje IFN-γ oslobođen iz T-limfocita (engl. interferon-gamma release assays, IGRA) nakon podražaja sa specifičnim antigenima za Mycobacterium tuberculosis. Cilj istraživanja bio je utvrditi moguće postojanje prikrivene sistemske upale i reaktivne trombocitoze u djece s LTBI. Ispitanici i metode: Ispitano je 97 djece, u dobi od 6 mjeseci do 16 godina, koja su bila upućena na obradu zbog bliskog kontakta s tuberkuloznim bolesnikom (Tablica 1). Prema nalazu IFN-γ ispitanici su svrstani u dvije skupine: djeca s pozitivnim nalazom IFN-γ (N=47) i djeca s negativnim nalazom IFN-γ (N=50). Koncentracija IFN-γ određena je heterogenom enzimoimunokemijskom metodom upotrebom komercijalnog testa QuantiFERON-TB Gold In Tube (Cellestis Ltd, Carnegie, Australija). Koncentracija hs-CRP određena je komercijalnom imunoturbidimetrijskom metodom na lateks česticama (Olympus Diagnostica, Hamburg, Germany), a broj trombocita i MPV su direktno određeni na hematološkom brojaču Sysmex XT-1800i (Sysmex Corporation, Kobe, Japan). Rezultati: Vrijednosti biokemijskih i hematoloških biljega prikazane su u tablici 2. Razlike u koncentraciji hsCRP (p=0, 2365), broju trombocita (p=0, 4378) i vrijednosti trombocitnog parametra MPV-a (p=0, 7969), nisu bile statistički značajne između ispitivanih skupina djece. Zaključak: Razlike u koncentraciji hs-CRP (biljeg sistemske prikrivene upale), te u broju i volumenu trombocita nisu bile statistički značajne između ispitivanih skupina djece što znači da u djece s LTBI nisu postojale prikrivena sistemska upala odnosno reaktivna trombocitoza.

C-reaktivni protein; latenta tuberkulozna infekcija; trombociti

nije evidentirano