hrvatski

EU + ? – Odnos građana Hrvatske prema pridruživanju Republike Hrvatske Europskoj uniji

Publikacija uvodno predstavlja temeljne postavke i nalaze domaćih i inozemnih istraživanja vezanih uz Europsku uniju i eurosentimente građana. Prikazani su rezultati analiza tijeka (pred)integracijskih odnosa Hrvatske i EU, osvrt na osnovne pojmove, klasifikacije i tipologije korištene u analizama odnosa građana prema EU (te su studije podijeljene u tri distinktne skupine prema širim teorijskim perspektivama na kojima dominantno temelje hipoteze o pozadini eurodispozicija građana – utilitarne, simboličko-identitetne i institucionalne), a poseban je naglasak stavljen na zakonodavnu i pravnu prilagodbu pravnoj stečevini Unije u područjima ženskih ljudskih prava i rodne jednakosti. U poglavlju posvećenom metodologiji istraživanja nalazi se prikaz koncepta anketnog upitnika, opis korištenih instrumenata, postupak provedbe predistraživanja i istraživanja. Analize se temelje na podacima prikupljenim u sklopu istraživanja "Odnos građana prema članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji", koje je osmišljeno i provedeno 2007. u sklopu nacionalne studije informiranosti, stavova i uvjerenja hrvatskih građana vezanih uz Europsku uniju, pridruženje i članstvo Hrvatske u EU (N=1.005). Instrumentima su obuhvaćene teme poput procjena troškova i koristi od članstva u EU, usporedbe situacije u Hrvatskoj i zemljama članicama EU u područjima gospodarstva, ljudskih i građanskih prava, pravne zaštita i slično, potom informiranosti građana o EU i pristupnom procesu te percepcije vrijednosti koje EU predstavlja i ostvaruje. Uz to, u kontekstu eurointegracija razmotrena su i prava žena i njihov sadašnji i budući položaj u hrvatskom društvu, čime su istraživanjima eurodispozicija građana u nas (i šire) pridodani jedinstveni noviteti. Ova studija tako predstavlja dosad najobuhvatnije istraživanje odrednica odnosa građana prema EU koja je provedena u nas. Analizama je potvrđena relevantnost barem dijela determinanti izvedenih iz svih triju temeljnih eurodispozicijskih pristupa (u skupnom regresijskom modelu prediktori tumače približno polovinu varijance stava građana prema članstvu Hrvatske u EU). Procjena gotovo svih vidova efikasnosti EU pozitivno se odražava na podršku članstvu, kao i ekonomski te vrijednosni aspekti koristi od budućeg članstva u EU. Klerikalizam i etnonacionalni ponos, obilježja koje se načelno mogu svrstati u sferu ekskluzivnog nacionalnog identiteta, negativno su povezane s potporom članstvu u EU, a obrnuto je u slučaju sklonosti multikulturalizmu i europeizmu. Usporedba institucionalne efikasnosti Hrvatske i EU pokazala se prediktivnom u sferama ostvarenja demokratskih standarda razvijenih političkih sustava te zaštite ljudskih i građanskih prava (podrška članstvu veća je kod građana koji europski sustav percipiraju efikasnijim). Zaključne napomene donose sažeti prikaz rezultata studije i kraću raspravu o smjernicama za provođenje aktivnosti predviđenih projektom unutar kojeg je predstavljena studija provedena. Bibliografiju čini izbor relevantnijih radova, mahom empirijskih studija te analiza pravnih i zakonskih akata, sporazuma, konvencija, strategija, preporuka (...), koji su autorima pružili uvid u teorijsku konceptualizaciju i operacionalizaciju različitih aspekata relevantne EU problematike te pomogli kod tumačenja nalaza. Na kraju, Prilog sadrži cjelovitu verziju anketnog upitnika s frekvencijskom analizom rezultata dobivenih na svim korištenim varijablama.

Europska unija; eurointegracije; euroskepticizam; Hrvatska; pridruživanje; javno mnijenje

nije evidentirano