hrvatski

Dendroflora Zoološkog vrta grada Zagreba

Zoološki vrt grada Zagreba, koji je ujedno i prvi zoološki vrt u Hrvatskoj, osnovan je 1925. godine u perivoju Maksimir. S obzirom na važnost drveća i grmlja u oblikovanju prostora te na veliku povijesnu važnost pojedinih stabala, u radu je prikazan popis drvenastih svojti u Zoološkom vrtu te njihova dendrološka, hortikulturna i povijesna vrijednost. Na površini od oko 5, 5 ha determinirano je 238 različitih svojti drvenastih biljaka iz 100 rodova, od kojih, 38 pripada golosjemenjačama, a 200 kritosjemenjačama. Najzastupljeniji rodovi su: Juniperus i Prunus (po 12 svojti), Salix (10 svojti), Acer i Berberis (po 9 svojti), Euonymus i Lonicera (po 7 svojti), Picea i Spiraea (po 6 svojti) te s po 5 svojti Cornus, Cotoneaster, Fraxinus, Thuja i Viburnum. Ukupno, s tropskim, suptropskim i mediteranskim vrstama koje se nalaze unutar Tropske kuće i Paviljona za majmune, u vrtu su prisutne 262 drvenaste svojte. Na području cijelog vrta rastu drvenaste vrste karakteristične za šumsku zajednicu hrasta lužnjaka i običnog graba, od kojih je najzastupljeniji hrast lužnjak. Osim njih u vrtu je zasađen i veliki broj autohtonih vrsta iz kontinentalnog područja Hrvatske, a prisutne su i različite alohtone i egzotične vrste. Dendrološka vrijednost vrta očituje se u velikoj raznolikosti drvenastih svojti što Zoološki vrt čini vrijednom zbirkom drvenastih vrsta. Posebnu vrijednost vrtu daju stabla močvarnog taksodija i platana koja su zasađena još u vrijeme nastajanja maksimirskog perivoja. Pri odabiru biljnih vrsta za prostorno planiranje i oblikovanje unutar Zoološkog vrta, potrebno je voditi računa o njegovom smještaju unutar povijesnog perivoja, autohtonoj vegetaciji na području parkovno-šumskog dijela Maksimira i o biljnim vrstama kao oblikovnom elementu za kreiranje ambijenta životinjskih nastambi.

drveće; grmlje; Zoološki vrt grada Zagreba; perivoj Maksimir; dendrološka vrijednost; hortikulturna vrijednost; povijesna vrijednost

nije evidentirano