hrvatski

Modeliranje utjecaja klimatskih promjena na prinose kukuruza u Hrvatskoj

Modeliranje potencijalnih utjecaja klimatskih promjena na poljodjelsku proizvodnju vrlo je važno, pogotovo u današnjim prilikama, kada nestašica hrane zahvaća sve više zemalja. Stoga je potrebno dobro planirati proizvodnju hrane kako bi dostatna količina hrane zadovoljila što veći broj stanovništva. Kako su klimatske promjene opažene s različitim intenzitetom u pojedinim područjima, nužno ih je istraživati u regionalnim razmjerima. Kukuruz je najrasprostranjenija poljodjelska kultura u Hrvatskoj. Upravo je to bio razlog njegovog odabira u proučavanju učinka klimatskih promjena na prinos kukuruza u središnjoj Hrvatskoj u sadašnjim klimatskim uvjetima prema meteorološkim podacima postaje Zagreb-Maksimir (1949–2004) kao i projekcije u promijenjenoj klimi. Pomoću modela DSSAT, koji je jedan od najčešće primjenjenih agrometeorološki modela u svijetu, simuliran je prinos kukuruza u sadašnjoj klimi. Od godine do godine u promatranom razdoblju mijenjani su samo meteorološki početni uvjeti, a fizikalni i kemijski podaci tla te fiziološki i morfološki podaci kukuruza, koji su dobiveni standardnim poljskim pokusom na poljoprivrednom dobru Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1999. godine, bili su konstantni. Rezultati linearnog trenda pokazuju signifikantno smanjenje prinosa kukuruza za 216 kg/ha u 10 godina, ali i raniji početak svilanja kukuruza (1.4 dana/10 god) i fiziološke zriobe (4.5 dana/10 god) što ukazuje na skraćivanje vegetacijskog razdoblja posljednjih desetljeća. Za projekcije prinosa kukuruza tijekom 21. st. generiran je sintetički meteorološki niz pomoću stohastičkoga vremenskog generatora Met&Roll. Zatim je niz modificiran u skladu s različitim klimatskim scenarijima koji su dobiveni iz globalnih klimatskih modela ECHAM, HadCM i CSIRO. Tako modificirani meteorološki podaci su bili ulazni podaci u model DSSAT kojim su procijenjene komponente kukuruza u budućoj klimi. Uz pretpostavku današnjih agrotehničkih mjera i hibrida kukuruza očekuje se ranija berba kukuruza i do mjesec i pol dana uz pad prinosa zrna od 14% do 25% u promijenjenim klimatskim uvjetima do kraja 21. st. u odnosu na sadašnje klimatske uvjete u središnjoj Hrvatskoj. Porast maksimalne i minimalne temperature zraka najviše utječe na duljinu vegetacijskog razdoblja kukuruza i njegov prinos. Pokazano je da nije dostatno samo pomicati datum sjetva ranije u proljeće, kao jedne od mjera prilagodbe, već treba i sijati hibride s duljim vegetacijskim razdobljem. Dakle, u budućnosti Hrvatska bi mogla pripadati području sa smanjenim prinosom kukuruza te se trebaju uložiti svi napori za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.

poljski pokus kukuruza ; model DSSAT ; klimatske promjene ; linearni trend ; stohastički vremenski generator Met&Roll ; scenariji klimatskih promjena ; sadašnja i buduća klima ; Zagreb ; Hrvatska

nije evidentirano