hrvatski

Utjecaji školovanja na društveno ponašanje mladih

Zbog niza zajedničkih obilježja, mladi pripadaju posebnoj društvenoj skupini, ali su unutar sebe raslojeni sukladno diferencijaciji hrvatskoga društva. Budući da je Hrvatska jedna od zemalja u razvoju, mlade naročito pogađa društveno raslojavanje, egzistencijalna neizvjesnost, te upitno ostvarenje osobnih životnih ciljeva. To je povezano s (ne)dostupnošću obrazovnih institucija i programa u situaciji kada primjereno obrazovanje osigurava društvenu promociju i povećava sposobnost konkuriranja na tržištu rada u novim, kompeticijskim uvjetima. Mladi usporeno ulaze u svijet odraslih zbog dužeg trajanja institucionaliziranog obrazovanja, otežanog zapošljavanja i prolongiranja zasnivanja vlastite obitelji. Budući da ne postižu samo¬ostvarenje, postaju marginalizirani što potencijalno može voditi ka sve većem stupnju nezadovoljstva i nesigurnosti. Iako proces globalizacije nudi nebrojene mogućnosti, ipak on u sebi nosi određenu dozu rizika kojem su ponajviše izloženi mladi kao najranjivija društvena skupina. Razumno je složiti se sa tvrdnjom da mladi danas žive u obiteljima srednje prosječne kvalitete življenja u odnosu na mogućnosti obrazovanja, zdravstvene usluge, posjedovanje nekretnina i pokretnina, kupovinu, ostvarivanje kulturnih aspekata svoga života i slično, dok je ipak za očekivati najmanji broj onih koji žive najsiromašnije i najbogatije. Mladima se u suvremenom društvu, pa tako i u Hrvatskoj, pristupa dvojako: kao izvoru društvene dobrobiti i kao društvenom problemu, pa se u skladu s tim koncipiraju i nacionalne politike prema mladima. Cilj društvene intervencije (djelovanja) jest da se, izlazeći ususret i potrebama mladih i potrebama društva, osiguraju uvjeti za optimalno iskazivanje sposobnosti i inovativnih potencijala mladih na ekonomskom, društvenom, kulturnom i političkom području, te njihova odgovarajuća integracija u postojeće društvo. U kontekstu aktualnog uključivanja Hrvatske u proces europske integracije, osposobljenost, informiranost i sudjelovanje mladih može pridonijeti boljem i bržem odvijanju toga procesa, jer promicanje pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji najveću potporu uživa upravo među mladima (Nacionalna konferencija: Mladi i društvo u tranziciji, 51-52). Tako mladi pokazuju najviše interesa na području individualnog napredovanja i građenja osobnog uspjeha, te vide EU kao plodno tlo za postizanje uspjeha u različitim područjima društvenoga djelovanja. Smanjenjem važnosti nacionalnih granica, jačanjem sveopće komunikacije otvaraju se nebrojene mogućnosti ulaska u europsku dimenziju koja je mladim ljudima nadasve atraktivan društveni prostor. Budućnost će pokazati koliko je entuzijazam mladih zadovoljen. Mladi predstavljaju ogroman potencijal u kontekstu razvoja modernoga, demokratskoga i ljudskim pravima usmjerenoga društva i uvelike žele prihvatiti odgovornost koja im pripada. Isto tako, mladi žele aktivno sudjelovati u kreiranju društva, bilo na lokalnoj ili na globalnoj razini, a sve u skladu s normama i vrijednostima putem kojih je to društvo uređeno. Zato je važno mladima omogućiti članstvo u organizacijama koje formiraju zajednička stajališta i prijedloge, te ih upućuju ministarstvima. Primjerice, Vijeće Europe već više od trideset godina predstavlja jedinu međunarodnu organizaciju koja primjenjuje sustav zajedničke uprave na području politike za mlade. U tom sustavu struktura nadležna za donošenje odluka - Upravni odbor za mlade - svoj rad temelji na savjetovanju s predstavnicima organizacija mladih koje su okupljene u Savjetodavnom tijelu mladih. Konačno, upravo istraživanja društvenoga ponašanja mladih u Europi mogla bi ukazivati i dimenzionirati buduća realna društvena zbivanja, okolnosti i pretpostavke razvitku demokracije, uvažavanju ljudskih prava i sloboda i drugim civilizacijskim tekovinama.

mladi, školovanje, društveno ponašanje, sociološka istraživanja, Split

nije evidentirano