hrvatski

Hidrologija sliva Dubračine

U ovom je radu provedena hidrološka analiza vodnih pojava na području sliva Dubračine. Analiza je provedena na način da su uz standardne hidrološke metode korištene i obrade prostornih podloga uporabom GIS-tehnologije. Dubračina je glavni vodotok kojim otječu vode središnjeg dijela Vinodolske doline, a u more se ulijeva u Crikvenici. Sliv ima posebne prirodne i kulturne vrijednosti, pa veliki dio sliva čini područje obuhvaćeno Prostornim planom područja posebnih obilježja Vinodolske doline (2004). U slivu se nalazi i najveće aktivno klizište u Hrvatskoj (Slani potok), pa je to područje na kome je upravo ove godine započela priprema za realizaciju međunarodnog hrvatsko-japanskog projekta Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj. Ovaj je rad mali uvodni dio u hidrološku problematiku analiziranog područja. Na hidrologiju u slivu Dubračine velik utjecaj imaju hidroelektrana Vinodol i akumulacija Donji bazen, koje su promijenile prirodni režim otjecanja na velikom dijelu sliva iz razloga što se u sliv Dubračine objektima HE dovode vode s područja Gorskog kotara (iz sliva Ličanke i Lokvarke). U radu su analizirani i raspoloživi meteorološki podaci sa meteorološke postaje Crikvenica. Njen je rad značajan zbog raspoloživog niza podataka o oborinama i temperaturama zraka duljeg od 100 godina, po čemu je to stanica s najduljim nizom mjerenja na hrvatskoj obali. U ovom radu također su analizirana mjerenja i s hidroloških stanica u slivu. Danas se aktivne stanice nalaze na vodotoku Dubračina, to su Kučani, Most Tribalj i Crikvenica, stanica HE NT Tribalj koja prati rad hidroelektrane Vinodol.

hidrologija krša; sliv Dubračine; HE Vinodol; bujični pritoci; maksimalni protoci

nije evidentirano