hrvatski

Konjički turizam u Bjelovarsko - bilogorskoj županiji

Približavanje ulaska Republike Hrvatske u okvire Europske unije uzrokuje nužnu reformu poljoprivredne proizvodnje koja postavlja nove zahtjeve u svim granama stočarstva, pa tako i u konjogojstvu. Specifično je da su prekretnice u uzgoju konja upravo sukladne promjenama koje se događaju u ostalim granama poljoprivredne proizvodnje. Uzgajivači su sve više izloženi strukturalnim promjenama u poljoprivredi, što je posljedica agrarne politike, tako da dolazi do veće specijalizacije, sukladno čemu bi povećanim mogućnostima proizvodnje po proizvodnoj jedinici mnogi mogli ostati bez svojih zaposlenja. Stručnjaci EU-a smatraju da je jedna od mogućih strategija upravo konjogojstvo, odnosno razvoj usluga i servisa agroturizma, pansionski smještaj te sportske i rekreacijske aktivnosti vezane uz konje. Dio stručnjaka također smatra da bi veliki dio farmera preorijentacijom proizvodnje mogao ostvarivati veću dobit nego tradicionalnom proizvodnjom, a poslovanja vezana uz konje postaju sve značajniji dio ekonomije ruralnih krajeva diljem EU-a. Takva poslovanja doprinose održavanju zaposlenosti koje je značajno kako s ekonomskog, tako i sa socijalnog i mnogih drugih stajališta. U mnogim ekonomski razvijenijim zemljama svijeta se cjelokupno konjogojstvo istih zemalja zbog profitabilnosti objedinjuje pod nazivom konjička industrija (eng. horse industry). Razvijene konjičke industrije imaju veliku ulogu u nacionalnim ekonomijama (posebice agrarnoj) i u stabiliziranju lokalnih ekonomija, bitno doprinose socijalnoj stabilnosti zajednice, očuvanju okoliša, zdravlju ljudi i poboljšanju kvalitete života. Često se u raznim nacionalnim izvješćima iz područja poljoprivrede može čuti da je konjička industrija srce poljoprivredne proizvodnje i stavlja se na prvo mjesto prema značaju u nacionalnoj poljoprivredi. U velikom broju istih izvješća, osim isticanja njezinog značaja, napominje se da ima još mogućnosti koje nisu iskorištene i da još uvijek ima prostora za širenje i rast njezinog udjela u nacionalnoj ekonomiji. Konji postaju sve značajnija spona između ruralnih i urbanih krajeva po pitanju načina življenja. Upravo je na tom temelju u mnogim razvijenim zemljama došlo je do razvoja specifične turističke ponude nazvane konjički turizam. Konjogojstvo Republike Hrvatske je relativno malo, ali svi statistički pokazatelji kroz godine ukazuju na kontinuirani napredak i povećanje interesa za uzgoj i bavljenje konjima. Ipak, iako uzgoj konja i konjički sport čini tek mali udio u ukupnoj hrvatskoj poljoprivrednoj i sportskoj aktivnosti, postoje svi segmenti i aktivnosti kao u modernim, velikim i ekonomski razvijenim konjičkim industrijama, te stoga možemo bez ustručavanja govoriti i o hrvatskoj konjičkoj industriji. Iako je ona mala i s puno problema, treba reći da postoji hrvatska tradicija bavljenja konjima, da postoji entuzijazam i odricanje uzgajivača, vlasnika i sportaša, i nekoliko stručnjaka „zaluđenih“ konjima koji zajedno čine čvrst temelj za izgradnju moderne i razvijene hrvatske konjičke industrije, a posljedično i hrvatskog konjičkog turizma. U svim zemljama s razvijenim konjičkim turizmom velika pozornost se pridaje očuvanju okoliša, odnosno razvoju održivog i odgovornog konjičkog turizma, što obvezno treba uzeti u obzir pri razvoju hrvatskog konjičkog turizma. Hrvati su narod u kojem je duboko uvriježena ljubav, tradicija uzgoja i bavljenja konjima. Postojanje velikog broja vojnih postrojbi kroz povijest zaljubljenici u ove plemenite životinje i danas čuvaju od zaborava. Upravo zbog zaljubljenika i njihovih udruženja danas možemo vidjeti ljepotu vojne postrojbe husara na području gradova Bjelovara i Varaždina, Serežana na području grada Županje, alkara na području grada Sinja i tako dalje. S druge strane, isti zaljubljenici čuvaju i sliku nekadašnjeg života kada je konj bio nezaobilazan dio svakodnevice u poljoprivredi, transportu i radovima u šumi, koju vidimo na današnjim kulturno-folklornim manifestacijama kao što su Đakovački vezovi, Vinkovačke jeseni, Voloderske jeseni i druge, čiji su konji neizostavan dio. Sve te aktivnosti su danas postale značajne marketinške aktivnosti našeg konjičkog turizma. S druge strane, bogata raznolikost Hrvatske (geografska, gastronomska, kulturna, vjerska i druga) omogućuje aktivnosti različitih oblika posebnih turizama (izletnički, zdravstveni, gastronomski, ekološki i drugi), koje će razvoj konjičkog turizma oplemeniti i međusobno povezivati. Glavna ideja pilot projekta „Poboljšanje turističke ponude Bjelovarsko-bilogorske županije kroz razvoj konjičkog turizma“ kojeg je provela Razvojna regionalna agencija Bjelovarsko-bilogorske županije d.o.o., iz kojeg je proizašla i ova knjiga, je proširiti znanje uzgajivača i vlasnika konja na području Bjelovarsko – bilogorske županije i šire o tome na koji način konji mogu biti dio turističke ponude, kako konje ponuditi i koje uvjete treba ispunjavati pri ponudi da bi se postigla sigurnost konzumenata usluga – turista. Posljedično se očekuje da će se stečenim znanjem povećati dohodovnost turističkog objekta ili obiteljskog gospodarstva. Knjiga pod naslovom „Konjički turizam u Bjelovarskoj-bilogorskoj županiji“, koju držite u rukama, iako regionalnog karaktera, prva je koja obrađuje tematiku konjičkog turizma u Republici Hrvatskoj. Vjerujem da će knjiga biti dobra i korisna literatura svim vlasnicima i uzgajivačima konja te stručnim, gospodarskim i političkim institucijama za širenje vidika o značaju i koristi od razvoja konjičkog turizma u razvoju konjičkog turizma, a time i općenito turizma ne samo na prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije, nego i šire.

konjički turizam; Bjelovarsko-bilogorska županija; Republika Hrvatska

nije evidentirano