hrvatski

Današnji rezultati i perspektive budućih aktivnosti pri osnivanju novih šumskih nasada na Sredozemnom području

Veći radovi na pošumljavanju krša u nas, prema dostupnoj dokumentaciji, datiraju od druge polovice 19. stoljeća a izvodila ih je Krajiška uprava 1865. godine u okolici Jablanca, Svetog Jakova i Krmpota. Za pošumljavanje krša Vojne krajine osnovano je u Senju 1878. godine Nadzorništvo za pošumljavanje primorskoga krša. U Dalmaciji su intenzivna pošumljavanja provođena u razdoblju od 1904. do 1914. godine. U razdoblju od 1865. do 1945. godine, pošumljeno je na kršu oko 16 000 ha novih šumskih nasada. Prve kulture četinjača osnivane su najčešće sjetvom sjemena, osobito na kršu, a zatim se sve više koriste sadnice, najprije golog a zatim obloženog korijena, proizvedene u šumskim rasadnicima. U radu se prikazuje trenutna struktura šumskih nasada na Mediteranskom području Republike Hrvatske s obzirom na zastupljenost vrsta, površinu, dob, drvnu zalihu i prirast. Na području RH ima oko 75 000 ha šumskih kultura i oko 330 000 ha površina koje treba privesti šumskoj proizvodnji. To se odnosi na krško područje, neobrasle šumske i izvanšumske površine, degradacijske oblike sastojina i dr. Kod osnivanja šumskih kultura treba se obavezno voditi računa o produktivnoj sposobnosti tla pojedinog područja (edafskim karakteristikama), klimatskim prilikama tog područja kao i o poznavanju ekoloških zahtjeva i bioloških svojstava svake vrste. Uspjeh pošumljavanja i osnivanja kultura četinjača ovisi o visokom stupnju harmonizacije između posebnih zahtjeva vrste i produktivnosti tla. Vrste roda Pinus imaju važnu ulogu u pripremi stanišnih uvjeta za povratak klimazonalne vegetacije (procesi progresivne sukcesije vegetacije). Tijekom povijesti puno se pisalo o čimbenicima koji utječu na uspjeh pošumljavanja kao što su kvaliteta sadnica, broj biljaka/ha, način pripreme zemljišta, vrijeme, godišnje doba i način izvođenja sadnje, izbor vrste drveća, provenijencija kao i održavanje nasada. Također se dosta istraživača bavilo problematikom stanja i uspjevanja umjetno podignutih šumakih nasada, metodama prorednih zahvata, produkcijom i kemizmom biomase, melioracijskom učincima pojedinih vrsta, prirastima, prirodnom obnovom nakon požara, sanacijom opožarenih površina, odnosima stanišnih čimbenika u sastojinama itd. Šumska kultura od osnivanja do sječe prolazi kroz tri osnovne faze: uspostavljanja, oslobađanja glavne vrste/vrsta od drugih nepoželjnih i selektivno-redukcijske faze. Općenito se može reći kako uspjeh pošumljavanja sadnicama ovisi o kompleksu klimatskih, mehaničkih i bioloških čimbenika. Suša može biti glavni uzrok mortaliteta sadnica tijekom faze uspostavljanja šumske kulture. Vruća i suha ljeta, plitko tlo i južne ekspozicije su samo neki od čimbenika koji negativno utječu na podizanje novih šumskih nasada na Sredozemnom području. U novije vrijeme suša se savladava modernim agrotehničkim mjerama kojima je cilj stvaranje što boljih uvjeta za održanje vlage u tlu i spriječavanje evaporacije. Tlo je glavni pokazatelj potencijala nekog zemljišta za uzgoj drveća. Fizikalna svojstva zemljišta određuju protok i zadržavanje vlage te povećavaju ili sprečavaju pravilni rast korijenja. Tlima često nedostaju hranjive tvari, sposobnost zadržavanja vlage, suviše su zbijena ili su sklona brzom isušivanju. U svrhu popravljanja vlažnosti tla koriste se hidrofilni polimeri koji mogu absorbirati preko 1500 puta veću količinu vode od svoje težine. U radu se objašnjava sastav, oblici i metode aplikacije hidrofilnih polimera. Uporabom fidrofilnih polimera znantno su smanjeni otjecanje, erozija, ispiranje što ekonomizira uporabu gnojiva i drugih dodataka. Nedovoljno je istražen utjecaj različitih antitranspiranata na vodni stres i preživljenje sadnica različitih vrsta nakon sadnje na terenu. Uporabom tvorničkih gnojiva sa kontroliranim otpuštanjem hranjivih tvari kao što je Agroblen i sl. osiguravamo optimalan rast i visoku otpornost biljke kroz duži vremenski period. U radu se objašnjavaju vrste mineralnih i organskih gnojiva, principi njihovog djelovanja, tehničke prednosti kao i metode aplikacije kod sadnje odnosno naknadne gnojidbe. Na tlima izuzetno slabe mikrobiološke aktivnosti može se koristiti Frisol F organsko gnojivo s kontoliranim otpuštanjem hranjiva i progresivnim učinkom na tlo. U dosadašnjim istraživanjima više se govorilo o izboru vrste drveća, provenijencije ili morfološke kvalitete sadnog materijala a manje o utjecaju mehaničkih čimbenika na uspjeh pošumljavanja. Ovi čimbenici podrazumijevaju osjetljivost sadnica na oštećivanje, štetni utjecaj vađenja, dorade, klasiranja, čuvanja i transporta sadnica te samu tehniku ručne ili strojne sadnje. Odgovarajuća priprema površine za pošumljavanje, pažljiva i stručna tehnika sadnje (izbjegavanje tzv. U, J i L zakorjenjivanja, loše zatrpavanje i gaženje sadne jeme, pretjerano orezivanje korijena, ...) zaštita sadnica postavljanjem kamena ili zaštitne ploče kao i kontrola korova samo su neke od mjera koje se koriste za ublažavanje stresova kod podizanja novih šumskih nasada na području krša. Iako se posao sadnje sadnica mora brzo obaviti, nema razloga da dolazi do pada u kvaliteti. Posao niže kvalitete u ovom će trenutku poništiti sve prethodne napore i dovesti do visokog mortaliteta biljaka. Šumari bi trebali svim mogućim sredstvima osigurati da radnici na pošumljavanju poštuju propisane tehnike sadnje i rukovanja sadnim materijalom. O utjecaju navedenih mjera na uspjeh podizanja novih šumskih nasada također nema puno znanastvenih istraživanja.

pošumljavanje; kvaliteta sadnica; dodatci tlu

nije evidentirano