hrvatski

Reprodukcija i društvena kontrola: reproduktivni status žena u Hrvatskoj i stavovi i njihovim reproduktivnim pravima

Polazeći od načela samodeterminacije žena u reprodukciji (žene-subjekti reprodukcije zbog vlastitih zaloga i rizika tijela i zdravlja trebaju imati najveći udio u odlučivanju o reprodukciji) glavni cilj rada je pokazati da se reproduktivni status žena u Hrvatskoj podcjenjuje, čime se povećavaju rizici reproduktivnog zdravlja žena, stigmatizirajućih etiketa i povećanja diskriminacije. Problem statusa i reproduktivnog zdravlja žena ostvaruje se reproduktivnom politikom koja se u Hrvatskoj počela prakticirati kroz uskraćivanje samodeterminacije žena i parova te derogiranje nekih njihovih već stečenih prava. Recentna reproduktivna politika u Hrvatskoj pokazuje se tako regresivnom. Nositelji te politike osim nadležnih državnih i zakonodavnih postaju sve više i nenadležne institucije, osobito Katolička crkva. Dodatni problem reproduktivne politike u Hrvatskoj je ignoriranje stavova javnog mnijenja od strane institucija nositelja reproduktivnih politika. Na primjeru rezultata istraživanja o percepciji, stavovima i iskustvima rodne diskriminacije u Hrvatskoj, provedenom u Hrvatskoj 2009. godine na reprezentativnom uzorku od 1363 ispitanika/ispitanice, kao i drugih istraživanja, nastojat će se potkrijepiti podrška ovih istraživanja ženskom pravu izbora o zadržavanju vlastite trudnoće, kao i pravu žena i parova na medicinski potpomognutu oplodnju, bez obzira na njihov bračni status. Također će se pokazati razlike u gledištima oko reproduktivnih odluka između žena i muškaraca u Hrvatskom društvu.

majčinstvo, reproduktivna prava, reproduktivna politika, seksizam, žene

nije evidentirano