hrvatski

Legitimnost političkih poredaka

Studija ima dva glavna dijela. U prvom, autor razmatra teorijske postavke o legitimnosti. Autor legitimnost određuje kao kategoriju koja izražava potrebu dobrovoljnog pristanka građana uz aktualnu vlast, tj. politički poredak. Svaki politički poredak, pa čak i najmoćniji, mora osigurati podršku podčinjenih jer je u suprotnome osuđen na kratkotrajnost. Ideologijska manipulacija pokazala se kao djelotvornija i jeftinija metoda za osiguranje lojalnosti podčinjenih. U svim porecima ključnu ulogu u postizanju izmanipulirane suglasnosti ima propagandna mašinerija, osobito televizija u 20. i 21. stoljeću. Pomno odabranim i kontroliranim programima, televizija se pokazala najdjelotvornijim sredstvom zaglupljivanja i otupljivanja kritičkog mišljenja podčinjenih. U drugom dijelu studije autor se kroz pet poglavlja bavi legitimnošću suvremenih političkih poredaka. To su: liberalno-demokratski poredak, nacistički, fašistički, socijalistički i postsocijalistički.

politički poreci; totalitarizam; ideologija; fašizam; nacizam

nije evidentirano