hrvatski

Varijabilnost morfoloških svojstava žireva i visina sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj

Radi verifikacije važećih sjemenskih zona hrasta lužnjaka u Hrvatskoj na temelju znanstvenih spoznaja, započela su nova istraživanja genetske varijabilnosti u području prirodnog areala ove vrste. U jesen 2006. godine prikupljeno je sjeme iz tzv. priznatih sjemenskih sastojina čija je osnovna uloga izvorište kvalitetnijeg sjemena za potrebe umjetne obnove gospodarskih sastojina. U radu se prikazuju rezultati morfometrijske analize sjemena i visina jednogodišnjih sadnica podrijetlom iz 17 uzorkovanih sastojina koje reprezentiraju cjelokupni areal hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Iz svake je sastojine prikupljeno sjeme od 25 stabala, a na uzorku od 30 sjemenki po stablu izmjereni su duljina, maksimalna širina i masa žira, te su na temelju duljine i širine izračunati volumen žira (prema formuli za izračunavanje volumena valjka) i indeks žira (omjer duljine i širine). U rasadniku Hrvatskog šumarskog instituta osnovan je rani, rasadnički test, te su tijekom jeseni i zime 2007. godine, starosti biljaka 1+0, obavljene prve izmjere visina. Analiza varijance provedena je MIXED procedurom u SAS-u, a analizirani su: fiksni efekt važećih sjemenskih zona te slučajni učinci populacija unutar zona i stabala unutar populacija. Cilj analize varijance bio je utvrditi značajnost međuzonskih, međupopulacijskih i unutarpopulacijskih razlika za istraživana svojstva sjemena i visine jednogodišnjih sadnica. Tukey-Kramer testom u SAS-u analiziran je obrazac razlika između uzorkovanih populacija. Rezultati su pokazali da se važeće sjemenske zone nisu statistički značajno razlikovale niti za jedno analizirano svojstvo. Uzorkovane sastojine međusobno su se statistički značajno razlikovale u svim istraživanim svojstvima sjemena. Najveće prosječne dimenzije imali su žirevi iz sjemenske sastojine kasnolistajuće forme hrasta lužnjaka Domačaj-Kovačevski lug (Šumarija Karlovac), dok su najmanje dimenzije imali žirevi iz sastojine Česma (Šumarija Bjelovar). Utvrđene međupopulacijske razlike nisu odgovarale važećoj sjemenskoj razdjelbi, tj. nisu potvrdile geografski obrazac diferencijacije populacija. Utvrđena je visoko statistički značajna unutarpopulacijska varijabilnost za istraživana svojstva sjemena (razlike između stabala odnosno familija unutar populacija). Prosječne vrijednosti visine jednogodišnjih sadnica bile su najniže kod populacije Česma (Šumarija Vrbovec) i Repaš Gabajeva greda (Šumarija Repaš), dok su najviše bile kod populacije Lacići Gložđe (Šumarija Koška) i Rečićki lugovi (Šumarija Karlovac). I za svojstvo visine je uočena statstički značajna diferencijacija između populacija, iako je još veći stupanj varijabilnosti utvrđen između familija unutar svake populacije. Provedena je analiza s ciljem utvrđivanja postojanja geografskog obrasca međupopulacijske diferencijacije. Međutim niti za svojstvo visine sadnica nije se mogao uočiti geografski obrazac diferencijacije analiziranih populacija. Provedena korelacijska analiza između visina jednogodišnjih sadnica i morfometrijskih svojstava sjemena nije pokazala statistički značajnu povezanost.

sjemenska razdjelba; sjemenska zona; područje provenijencije; ekotipska varijabilnost

nije evidentirano