hrvatski

Ekološka i strukturna obilježja šumskog ekosustava otoka Mljeta

Otok Mljet obrastao je bujnom vazdazelenom šumskom vegetacijom te stoga s pravom nosi atribut »zelenog otoka«. Najveća vrijednost šuma otoka Mljeta jest u općekorisnim funkcijama. Dominantno šumsko drveće jesu autohtone vrste hrast crnika (Quercus ilex L.) i alepski bor (Pinus halepensis Mill.). Veći je dio otoka obrastao makijom, koja je nastala procesima degradacije šuma hrasta crnike. Znatne površine zauzimaju i ostali degradacijski stadiji šuma hrasta crnike, garig i kamenjar te je na tim područjima stalna progresija i regresija šumske vegetacije. U tim dinamičkim pojavama alepski bor, zbog svojih bioloških svojstava i ekoloških zahtjeva, pionirska je i dominantna vrsta. Šumskim ekosustavima otoka Mljeta gospodari se na tri načina: šume nacionalnoga parka, privatne (šumoposjedničke šume) i gospodarske šume. Za svaku skupinu rade se Programi gospodarenja koji se usklađuju sa Zakonom o šumama, Pravilnikom o uređivanju šuma, Odredbama šumskogospodarske osnove područja, te Prostornim planom NP Mljet. U radu se iznose temeljne odrednice važećih Programa gospodarenja, površine i zastupljenost pojedinih uređajnih razreda i njihova važnost u održanju šumskih ekosustava otoka Mljeta te ekološka i strukturna obilježja tih šuma. Upozorava se na važnost općekorisnih funkcija šuma: - u zaštiti zemljišta, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava, - na utjecaj na vodni režim, na plodnost zemljišta i poljoprivrednu proizvodnju, - na klimu, utjecaj na ljepotu krajolika, - na stvaranje po voljnih uvjeta za liječenje, oporavak, rekreaciju i razvitak turizma, sve to pokazuje važnost otoka Mljeta.

nacionalni park; privatne šume; gospodarske šume; struktura; uređajni razredi; funkcija šuma; alepski bor; crnika

nije evidentirano