hrvatski

Gotovac na bosanskohercegovačkom raskrižju

Autor se uvodno bavi povijesnim kontroverzama, zapravo temeljenim pitanjem: ima li, odnosno, je li Bosna i Hercegovina ikada u svojoj povijesti imala vlastiti identitet te slijedom toga i pitanjem je li Bosna i Hercegovina kao društvo i država uopće moguća? Tražeći odgovor na ta pitanja autor analizira Gotovčevo određenje elemenata zajedničke bosanskohercegovačke tradicije čija je suspenzija dolaskom komunističke totalitarne vlasti bila presudna ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego i za sve zemlje istočne i jugoistočne Europe, ali i za cijelu Europu, a što je moguće pratiti u Gotovčevim raspravama na okruglim stolovima, kako na onom održanom na Bledu, u Sloveniji, u proljeće 1994. godine, na kojem su sudjelovali još Adil Zulfikarpašić, Miko Tripalo i Ivo Banac tako i na Okruglom stolu o Federaciji Bosne i Hercegovine održanom u Sarajevu, 3. do 5. lipnja 1994. U ovom radu autor iznosi Gotovčev pozitivni stav prema Bosni i Hercegovini kao državi i kao društvu nastalom u neprestanom susretanju, zbližavanju, utapanju ali i snažnom suprotstavljanju i odbijanju više različitih civilizacijskih, religijskih, kulturnih i političkih tijekova, te zaključuje da za Bosnu i Hercegovinu postoje dvije mogućnosti: ili će opstati kao slobodan, civiliziran krajolik ili će se pretvoriti u prostro nedogledne patnje, koju će joj nametnuti bezobzirna politička volja.

Vlado Gotovac, Bosna i Hercegovina, rat, Muslimani (Bošnjaci), Hrvati, Srbi, suživot

nije evidentirano