Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Koliko su žene u Hrvatskoj ravnopravne? - Zaključci i preporuke (CROSBI ID 45553)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Baranović, Branislava ; Leinert Novosel, Smiljana Koliko su žene u Hrvatskoj ravnopravne? - Zaključci i preporuke // Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj / Kamenov, Željka ; Galić, Branka (ur.). Zagreb: Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, 2011. str. 255-269

Podaci o odgovornosti

Baranović, Branislava ; Leinert Novosel, Smiljana

hrvatski

Koliko su žene u Hrvatskoj ravnopravne? - Zaključci i preporuke

U tekstu su ukratko prikazani rezultati istraživanja o (ne)ravnopravnosti spolova u hrvatskom društvu s akcentom na istraživanje položaja žena u obrazovanju, u sferi zaposlenosti, u obitelji i političkom odlučivanju. Cilj istraživanja je bio pružiti znanstveno utemeljene empirijske uvide u ostvarenost rodne ravnopravnosti u hrvatskom društvu kako bi se identificirali ključni i konkretni problemi te planirala optimalna politika na nacionalnoj razini za njihovo rješavanje. Prikazani su i uspoređeni rezultati o sljedećim aspektima rodne ravnopravnosti u području obrazovanja i i ostalim navedenim područjima: 1. percepcija prisutnosti, odnosno ostvarenosti rodne (ne)ravnopravnosti žena u Hrvatskoj ; 2. osobno iskustvo s rodnom diskriminacijom i sklonost diskriminiranju drugih na osnovu spola ; 3. stavovi o jednakosti uloga muškaraca i žena općenito i u spomenutim životnim područjima, te 4. interes za problem ravnopravnosti spolova. Uspoređujući podatke za spomenuta područja zaključno se može reći da, prema mišljenju ispitanika/ca, najviše neravnopravnosti još uvijek ima u tradicionalnim uporištima rodne diskriminacije: području rada i obitelji. Zatim slijede politika i obrazovanje. Dodatnu težinu ovom nalazu daje podatak da navedeno mišljenje podjednako dijele svi ispitanici/ce bez obzira na njihova socio-demografska obilježja kao što su spol, dob, obrazovanost, mjesto i regija u kojima žive. Na osnovu rezultata istraživanja predložene su sugestije za rješavanje rodne neravnopravnosti u hrvatskom društvu (npr. osvještavanje javnosti putem medija, izradom rodno osjetljivog nastavnog programa i materijala te izvođenjem rodno osjetljive nastave).

rodna (ne)ravnopravnost u obrazovanju, području rada, obitelji i politike, rodno osvještavanje, nastavni programi i rodno osjetljiva nastava, mediji

nije evidentirano

engleski

How equal are women in Croatia? - Conclusions and recommendations

nije evidentirano

gender (in)equality in education, professional field, family and politics, awareness raising in gender related issues, syllabi and gender sensitive teaching, media

nije evidentirano

Podaci o prilogu

255-269.

objavljeno

Podaci o knjizi

Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj

Kamenov, Željka ; Galić, Branka

Zagreb: Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske

2011.

978-953-7574-15-4

Povezanost rada

Sociologija