Prvi rezultati istraživanja šumskih šteta koje čini smeđi medvjed (Ursus arctos) u šumama obične jele (Abies alba) u Hrvatskoj (CROSBI ID 180566)
Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Krapinec, Krešimir ; Majnarić, Dario ; Jovanović, Davor ; Kovač, Igor ; Medarić, Ivica
hrvatski
Prvi rezultati istraživanja šumskih šteta koje čini smeđi medvjed (Ursus arctos) u šumama obične jele (Abies alba) u Hrvatskoj
U radu je analizirana inventura stabala kojima je smeđi medvjed ogulio koru. Primjerne su plohe osnovane u mješovitim bukovo-jelovim šumama gorskoga dijela zapadne Hrvatske, u kojima su i nastajale takve štete. Način oštećivanja stabala sličan je onomu što ga crni medvjed čini u Sjevernoj Americi (Ursus americanus) i Japanu (Ursus thibetanus japonicus) pase zaključuje kako nije riječ o oštećenjima stabala koje smeđi medvjed radi zbog označivanja teritorija. Oštećenja nastaju guljenjem kore s debla, a na deblu i unutrašnjem dijelu (floem) kore vide se otisci zuba. Kora je s oštećenih stabala razbacana oko njih. Smeđi je medvjed gotovo isključivo oštećivao stabla obične jele (Abies alba) ve};ih prsnih promjera u raznodobnim sastojinama (raspon debljinskih stupnjeva oštećenih stabala kreće se od 22, 5 do 77, 5 cm ; s kulminacijom u debljinskom stupnju 42, 5 cm). Distribucija ukupnoga broja stabala te broja jelovih stabala na primjernim plohama pokazivala je vrlo visoko uklapanje u teoretsku distribuciju (Liocourtova krivulja) tipičnu za bukovo-jelovu sastojinu (R2 = 0, 9629 ; p < 0, 0001 ; respektivno R2= 0, 93284 ; p < 0, 0001), a stabla koja je oštetio medvjed glede distribucije prsnih promjera pokazuju tipičnu Gaussovu distribuciju (X2= 4, 93076 ; p = 0, 5572). Pri tome je medvjed birao deblja jelova stabla na primjernoj plohi (Kruskal-Wallisov test X2 = 139, 5987 ; p = 0, 001), odnosno najve};i indeks preferabilnosti (prijemljivost za štete) imaju stabla prsnoga promjera 57, 5 cm. Analiza kemijskoga sastava jelove kore (weendska analiza /Weende Analysis/) pokazala je kako je količina sirovoga pepela (minerala), bjelančevina, NET-a, kalcija i fosfora u jelovoj kori ve};a na lokalitetu gdje su štete bile veće. Budući da o toj problematici do sada postoji više teorija, od koje su najvjerojatnije prekapacitiranost prostora, izlaganje animalne hrane, povećana gustoća brloga te struktura sastojine, spomenutu problematiku treba još detaljnije istražiti.
smeđi medvjed; Ursus arctos; guljenje kore; obična jela; Abies alba
nije evidentirano
engleski
Initial Results of Research into Brown Bear Timber Damage (Ursus arctos) in Silver Fir (Abies alba) Forests in Croatia
nije evidentirano
Brown bear; Ursus arctos; debarking; silver fir; Abies alba;
nije evidentirano