hrvatski

Vukovarsko-srijemska županija u procesu stvaranja i obrane hrvatske države

Početak devedesetih godina prošloga stoljeća na području Vukovarsko-srijemske županije obilježila je velikosrpska oružana pobuna. Cilj je ove pobune, osmišljene i potaknute od strane tadašnjeg srbijanskog političkog vodstva te izdašno potpomognute od Jugoslavenske narodne armije, bio da se na razvalinama Jugoslavije stvori nova, velikosrpska država, koja bi, između ostalih hrvatskih područja, obuhvaćala i područje Vukovarsko-srijemske županije. Oružana pobuna u drugoj polovici 1991. godine eskalirala je u otvoreni rat i agresiju pobunjenih Srba i JNA protiv Hrvatske, a čija se kulminacija dogodila tijekom Vukovarske bitke, od 25. kolovoza do 20. studenoga 1991. godine. Bitka je označila prekretnicu u hrvatskom ratu za neovisnost, budući da su u velikoj mjeri bili iscrpljeni vojni i ljudski potencijali pobunjenih Srba i JNA, dok je, istovremeno, velikosrpska osvajačka i genocidna politika bila posve raskrinkana, što je u konačnici učvrstilo međunarodni položaj Hrvatske kao samostalne i neovisne države. U velikosrpskoj pobuni i agresiji JNA, poginulo je, ubijeno, umrlo zbog posljedica rata i nestalo približno 5.800 stanovnika Vukovarsko-srijemske županije. Otkrivene su 53 masovne i više stotina pojedinačnih grobnica, iz kojih je ekshumirano gotovo dvije tisuće tijela žrtava srbijanske agresije. Zbog politike etničkoga čišćenja s bivšeg okupiranog područja županije prognano je više od 50 tisuća osoba, ponajviše Hrvata. Ukupne materijalne ratne štete premašile su 4 milijarde eura. Demografski gubitci i materijalne štete determinirale su razvojno zaostajanje županije u odnosu na druga hrvatska područja, pa se uklanjanje ili ublažavanje negativnih posljedica agresije i rata, zapravo, nameće ključnim strateškim i nacionalnim interesom Republike Hrvatske.

Vukovarsko-srijemska županija, srbijanska agresija, domovinski rat

nije evidentirano