hrvatski

ŠUMARSTVO NA PODRUČJU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE OD NJEZINA OSNUTKA DO DANAS

Šumarska je služba na teritoriju hrvatske države na različite načine organizirana već početkom XVIII stoljeća, sredinom tog stoljeća osnivaju se i prve šumarije kao teritorijalne organizacije za gospodarenje šumama. Ukinućem Varaždinskoga generalata 1871. godine osniva se Bjelovarska županija čije se postojanje uz određene prekide i promjene može pratiti do današnjih dana. Postojanje i razvoj organiziranog šumarstva na tome području i u tom vremenskom razdoblju tema je ovoga rada. Na području Bilogorsko-podravske regije osnovane su 1874. godine Đurđevačka i Križevačka imovna općina, obadvije sa sjedištem u Bjelovaru, koje su se organizirano bavile šumarskom djelatnošću. U gotovo stoljeće i pol dugom vremenskom razdoblju sa stanovišta imovinsko-pravnih odnosa i obveza gospodarenja može se razlikovati nekoliko ustrojbenih oblika nadležnosti nad šumama i šumskim zemljištima odnosno organizacija šumarske službe kao što su imovne općine, državne šume, privatne šume i veliki privatni posjedi te zemljišne zajednice. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije u tom vremenskom razdoblju izmijenilo se šest državno-pravnih uređenja s nebrojenim promjenama zakonskih propisa i vlasničkih odnosa. Dodatnu poteškoću predstavlja činjenica da se gotovo tijekom čitavog ovog razdoblja županijske granice (koje su se kroz povijest značajno mijenjale) nisu podudarale s teritorijalnim ustrojem šumarske službe. Iz toga se razloga može govoriti o organiziranom šumarstvu ove regije u proteklih 135 godina, odnosno o šumarstvu Bjelovarsko-bilogorske županije u njezinom povijesnom kontekstu. Šumarska se operativa ovoga područja, kroz dugo vremensko razdoblje, razvijala u okvirima i prema mogućnostima društveno-političkih uređenja i njihovih promjena. U samom početku organiziranog šumarstva ove regije glavna specifičnost u organizaciji šumarske operative proizlazi iz postojanja Vojne krajine na području naše županije. Kroz Hrvatsko šumarsko društvo, osnovano prije više od 160 godina, njegova glasila („Trudovi“, „Šumarski list“) i Šumarsko učilište u Križevcima (osnovano 1860. godine), šumarska je struka i u ovoj županiji gradila i održala kontinuitet znanstvenog pristupa gospodarenja šumama te obrazovanja i usavršavanja domaćih šumarskih kadrova. Danas šumarstvo čini značajan, ali još nedovoljno iskorišten, dio ukupnih potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije. Stalnost u organizaciji šumarske operative, kroz ovo razdoblje, predstavljaju zalaganje za stručno i potrajno gospodarenje šumama, njihovu ekološku i općekorisnu komponentu te udio u ukupnom društvenom i gospodarskom razvitku ovoga kraja. Takvim su nastojanjima i radom na terenu generacije šumara cijele Hrvatske, pa tako i ovoga kraja, uspjeli sačuvati veliki dio šumskih sastojina te se one danas smatraju jednima od najbolje očuvanih, najprirodnijima te najstabilnijima u Europi.

šumarstvo; povijesni razvoj; Bjelovarsko-bilogorska županija

nije evidentirano