hrvatski

Programiranje istine. Rasprava o preraspodjelama društvenih zaliha znanja

Predmet informacijske znanosti odavno su prestale biti samo znanstvene informacije, odnosno istinito i objektivno znanje. Informacijska znanost mora prihvatiti činjenicu društvene relativnosti i zbilje i znanja. Ako je pak Internet „najdemokratskiji“ medij koji je svima dostupan i čini da svi sve znaju, onda moramo pristati na definiciju po kojoj bilo koji stupanj izvjesnosti (ili preciznije – različiti stupnjevi sigurnosti) svakome daju pravo na tvrdnju da zna. Drugim riječima i informacijska znanost mora se baviti informacijama, odnosno onim znanjem koje se u jednom društvu prihvaća kao znanje „bez obzira na krajnju valjanost ili nevaljanost takvog 'znanja'“. Takav pristup nameće informacijskoj znanosti zadaću istraživanja odnosa znanja i zbilje. Da bi mogla odgovoriti novim zadaćama informacijska znanost mora pronaći odgovore na niz pitanja: što je zbiljsko znanje u nekom društvu? Što je devijantno znanje za to društvo? Koje su definicije zbilje legitimne? Tko definira zbilju? Koji su mehanizmi upravljanja i kontrole društvenom zalihom znanja? Itd. To su pitanja kojima se autor bavi u ovoj knjizi analizom društvenih zaliha znanja. Naime, padom berlinskog zida, preko noći se urušio sustav znanja koji je legitimirao institucionalni poredak komunističkog društva. „Službeni“ stručnjaci za definiranje socijalističke zbilje preko noći izgubili su svoje pozicije. Teorije legitimatora zbilje preko noći su prestale živjeti: „preko noći su obezvrijeđeni milijuni pseudoznanstvenih radova koji su postali pravo smeće“ – izazov je za istraživanje uloge znanja u minuloj socijalističkoj epohi, te sudbine tog znanja u današnjoj zbilji.

znanje; istinitost dezinformacija; dezinformacijska paradigma; društvene zalihe znanja; društvene mreže; pseudodogađaj; virtualna zbilja

nije evidentirano