hrvatski

Što određuje međuetničke stavove adolescenata u podijeljenoj zajednici?

Škola je jedan od najvažnijih socijalizacijskih agenasa. Osim znanja, škola prenosi i društvene norme i nacionalne vrednote, čuva etnički identitet i njeguje društveno poželjna ponašanja. Identitetna funkcija škole posebno je istaknuta u obrazovanju manjina, pa ovaj rad ispituje mogućnost predikcije stavova prema školskoj i socijalnoj integraciji djece u Vukovaru, koja se školuju u specifičnom kontekstu odijeljenih razreda u kojima se nastava odvija na hrvatskom te na srpskom jeziku i pismu. Ovaj je sustav uspostavljen Erdutskim sporazumom 1995. i traje i danas. Cilj je ovog rada ispitati mogućnost predikcije stavova prema školskoj i izvanškolskoj integraciji djece na temelju sociodemografskih i identitetnih varijabli, stava prema vrijednosti obrazovanja te međuetničkih stavova i ponašanja. Hijerarhijske regresijske analize stava prema školskoj i izvanškolskoj integraciji na podacima hrvatske i srpske djece od 12 do 16 godina, prikupljenima 2001. godine (N=718) i 2007. godine (N=703), pokazale su da su identitet, te međuetnički stavovi i ponašanja, vrlo dobar prediktor integracijskih stavova, i to bolji kod većine i nešto bolji prema školskoj integraciji. S vremenom međuetnički stavovi postaju sve bolji prediktor integracijskih stavova, upućujući na sve snažniju unutaretničku homogenizaciju djece. Rezultati su interpretirani pod vidom odnosa većine i manjine u multietničkim zajednicama te je istaknuta uloga škola u integracijskim procesima.

međuetnički stavovi i ponašanja; manjinsko obrazovanje; etnički identitet; odnosi manjine i većine

nije evidentirano