hrvatski

O glasilima iseljene Hrvatske u Europi

Kulturna djelatnost hrvatske dijaspore je, u većoj ili manjoj mjeri, uvijek bila i ostala dio političkog rada tog dijela hrvatskog nacionalnog tijela. Ona se nije nikada sadržajem, formom, niti porukama bitno razlikovala od djelatnosti istovrsnih krugova domovinske Hrvatske. No, zbog političkih okolnosti u kojima je nastala, kulturna je djelatnost hrvatske dijaspore dodatno predstavljala zrcalo zbilje i nepokorivog slobodarskog duha, te je bila neupitni svjedok veličine i tragedije hrvatskog hoda prema slobodi. Knjige proze i poezije, bogata izdavačko-publicistička djelatnost, novine, tjednici, časopisi na stranim jezicima, leci, političke kazete, izjave, memorandumi, grafiti po zidovima i pločnicima – sve je to kulturno djelo hrvatske dijaspore stvoreno s namjerom kako bi se konačno povjerovalo da je sve to hrvatska pisana riječ. Puno govori i činjenica da se već 1973. godine na Međunarodnom sajmu u Frankfurtu pojavio hrvatski iseljenički tisak pod svojim hrvatskim imenom. Danas, kada postoji samostalna i slobodna hrvatska država, kulturna djelatnost hrvatske dijaspore može se u puno većoj mjeri usredotočiti “samo” na kulturni rad.

nema

nije evidentirano