hrvatski

Dva pogleda na hrvatsku privatizaciju : domaća javnost i migranti - povratnici o privatizaciji

Ova usporedna analiza rezultata istraživanja “Privatizacija u očima hrvatske javnosti” sadržava ona pitanja kod kojih su se pokazale statistički značajne razlike u odgovorima ispitanika iz reprezentativnog uzorka hrvatske javnosti s jedne strane, i raspoloživog (prigodnog) uzorka povratnika iz iseljeništva, s druge strane. Temeljni je cilj ove analize bio, dakle, ustanoviti eventualne razlike u odgovorima između domaće javnosti i migranata-povratnika i pokušati ih smisleno protumačiti – na jednoj općenitoj razini analize. Kažemo općenitoj, jer za dublje analize trebalo bi imati i na strani Hrvata-povratnika jedan reperezentativni uzorak ispitanika. Prema našim spoznajama to trenutačno a i u doglednoj budućnosti (iz niza razloga) nije moguće očekivati. Zato se ovdje zadržavamo na nekim općim napomenama u pogledu tumačenja uočenih razlika između te dvije grupe ispitanika. Budući da ovdje prikazani rezultati, kod kojih je ta razlika ustanovljena, čine većinu pitanja iz istraživanja, može se prihvatiti hipoteza da migranti- povratnici ponešto drugačije vide i ocijenjuju probleme vezene uz privatizaciju od hrvatske javnosti. Provedena analiza pokazuje da je kod obje skupine ispitanika izraženo nezadovoljstvo dosadašnjom provedbom privatizacije, a statistički značajne razlike se očituju u intenzitetu tog nezadovoljstva kao i u preferenciji poželjnih ciljeva privatizacije. Primjerice, 68 % hrvatske javnosti drži da su rezultati privatizacije nezadovoljavajući (od kojih čak 2/3 drži da su sasvim nezadovoljavajući), dok je taj udio kod povratnika 45% (od kojih nešto manje od polovice drži da su sasvim nezadovoljavajući). Kad je riječ o informiranosti o privatizaciji, iako kod obje skupine većina zna neke osnovne stvari o toj temi, kod povratnika je više onih koji drže da su dobro informirani; primjećujemo da su se povratnici rijeđe informirali o toj temi kroz program HTV-a nego li hrvatska javnost. Većina povratnika privatizaciju u Hrvatskoj prepoznaje kao pretvorbu društvenog vlasništva, dok hrvatska javnost pod privatizacijom najčešće podrazumijeva podjelu i prodaju dionica. Inače za povratnike je poželjniji način privatizacije kombinacija prodaje i podjele dionica svim građanima, dok jedan dio hrvatske javnosti preferira isključivo podjelu dionica radnicima tih poduzeća. Što se tiče brzine provedbe privatizacije, većina ispitanika iz obje skupine drži da je trebala biti sporija, no indikativno je da 10% hrvatske javnosti drži da privatizaciju nije trebalo ni započeti jer je bivši oblik vlasništva bio bolji, što se još više očituje kod pitanja o uspješnosti poslovanja poduzeća, gdje, primjerice, čak 35% hrvatske javnosti drži da su prije privatizacije ista poduzeća poslovala daleko uspješnije. Kao poželjne vlasnike privatiziranih poduzeća povratnici preferiraju menadžere poduzeća, dok hrvatska javnost smatra da bi to trebali biti radnici. Nadalje, povratnici su skloniji ulasku stranog kapitala u hrvatske tvrtke te u većoj mjeri drže poželjnim privatizaciju državnih i javnih tvrtki. Od poželjnih ciljeva privatizacije, povratnici drže važnijim razvoj tržišne privrede kao u zapadnim zemljama te dobivanje sredstava za obnovu razorenih područja, dok je to kod javnosti očuvanje radnih mjesta i pravedna raspodjela bogatstva na one koji su ga stvarali. Za razliku od hrvatske javnosti, koja ne ističe nikoga tko bi bio zaslužan za dobre rezultate privatizacije (budući da većina njih i ne misli da ima dobrih rezultata), povratnici prepoznaju kao zaslužnije Predsjednika RH, Vladu RH, HFP i Ministarstvo privatizacije, te nove vlasnike/menadžere poduzeća. Također je primjetna i manja kritičnost povratnika prema odgovornima za loše rezultate (osim za hrvatske banke kojima pripisuju više odgovornosti nego ispitanici iz uzorka hrvatske javnosti). I na kraju, iako obje skupine drže da je privatizacija povezana sa većinom sadašnjih društvenih problema, uočavamo da su stavovi kod te teme u hrvatskoj javnosti daleko ekstremniji od stavova povratnika. S tim u vezi je i mišljenje većine povratnika da je kontrolu/reviziju privatizacije potrebno provoditi samo u dokazanim slučajevima, dok većina hrvatske javnosti drži da je revizija potrebna u svim slučajevima privatizacije, i to u cijeloj Hrvatskoj.

hrvatska privatizacija, hrvatska javnost, migranti - povratnici

nije evidentirano