hrvatski

Arborikulturna i dendroekološka analiza stanja drvorednih i parkovnih stabala divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.) na području grada Velike Gorice

U radu se analizira vitalitet, zdravstveno stanje, mehanička stabilnost i rast drvorednih i parkovnih stabala divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.) koja predstavljaju jedno od tradicijskih obilježja grada Velike Gorice. Čimbenici poput ekspanzije urbanizacije, globalnih klimatskih promjena, naglih promjena urbane mikroklime, neodgovarajućih arborikulturnih mjera i prostorne valorizacije doveli su do toga da stabla divljeg kestena sve više gube svoju prvobitnu funkciju, opada im vitalitet i zdravstveno stanje, ugrožava mehanička stabilnost i estetska obilježja. Uz pomoć vizualno kontrolne metode (Visual Tree Assessment), obavljena je procjena biološkog i mehaničkog stanja 55 starih i 46 mladih stabala divljeg kestena na tri lokacije (2 drvoreda i park) na području grada Velike Gorice. Procjena vitaliteta obavljena je na osnovu skale od 1-5 te prema Roloffovom modelu (0-3). Ispitivanja s rezistografom IML-RESI F500 obavljena su u području s izraženim simptomima i greškama. Za potrebe dendroekološke analize uzeti su uzorci presslerovim svrdlom s zapadne strane debla na prsnoj visini (d1, 30). Utvrđene su statistički značajne razlike u općenitom vitalitetu između mladih stabala u drvoredu u Zagrebačkoj ulici i parku (t= -2, 79646, p=0, 008336). Analizom varijance utvrđena je statistički značajna razlika u prsnim promjerima (F=13, 836, p=0, 000015), općenitom vitalitetu (F=11, 381, p=0, 000090) i vitalitetu prema modelu Roloffa (F=19, 170, p=0, 000001) između starih stabala s obzirom na lokacije. Prema postotnom udjelu pojedinih simptoma u slučaju mladih drvorednih stabala u Zagrebačkoj ulici ističe se negativna promjena i veće oštećenje (32, 31%) te pukotine (20, 77%) dok su u slučaju starih stabala najčešći simptomi negativna promjena (28, 57%) i trulež drva (25, 71%). Kod mladih parkovnih stabala najčešći simptomi su manje oštećenje (35, 71%) i negativna promjena (28, 57%) a kod starih negativna promjena (33, 04%), veće oštećenje (25, 22%) i manje oštećenje (16, 52%). Kod starih drvorednih stabala u blizini željezničkog kolodvora najčešći simptomi su veće oštećenje (42, 28%) i negativna promjena (25, 20%). Cilj ovih istraživanja je prepoznati uzroke koji utječu na slabljenje vitaliteta, zdravstvenog stanja i mehaničke stabilnosti stabala te preporučiti određene arborikulturne zahvate koji će doprinijeti zaustavljanju propadanja stabala i povećanju njihove sigurnosti uz zadržavanje karakterističnih estetskih osobina. Uz pomoć dendroekoloških i dendrokronoloških metoda analizirat će se utjecaj osnovnih klimatskih čimbenika (temperature i oborina) i provedenih arborikulturnih zahvata na debljisnki rast stabala.

arborikultura; vitalnost; statika; divlji kesten; dendroekologija

nije evidentirano