hrvatski

Leonardo da Vinci i njegov doprinos kartografiji

Arhetipski renesansni čovjek Leonardo da Vinci bio je uistinu univerzalni čovjek: uomo uiversale. Nije poznato područje čovjekove djelatnosti koje nije privuklo njegovu pažnju ili u kojem nije ostavio trag svog promišljanja. U likovnoj umjetnosti poznat je po remek-djelima: Mona Lisa, Posljednja večera, Djevica na stijenama i po više nedovršenih djela, na primjer sv. Jeronim u divljini i Poklonstvo maga. Od skulptura nije ostavio niti jedno djelo, nego su ostali samo crteži i skice. Njegova ostavština broji oko 13 000 listova zabilješki i crteža iz anatomije, arhitekture, ratnih i letećih strojeva, biljaka i životinja ; a sve je opisao zrcalnim pismom. U svojim umjetničkim djelima koristio je zakon perspektive, kompoziciju je doveo do savršenstva, a koristio je dvije tehnike: kjaro skuro i sfumato. Za moćnike svoga doba - vojvode, kraljeve i pape, pod čijim patronatom je bio, projektirao je ratne strojeve te izradio nekoliko planova i topografskih karata. U ovom članku detaljno su obrađena njegova najpoznatija kartografska djela: plan grada Imole, tri topografske karte Toskane: dolina Chiana, Pontino močvara i zapadna Toskana, te karta svijeta Mappa mundi u obliku sfernih isječaka globusa. Leonardo je vješto iskoristio svoju očaranost krajolicima koristeći ih kao pozadinu na svojim remek djelima.

renesansa; Leonardo da Vinci; umjetnost; znanost; kartografija; karta

nije evidentirano