hrvatski

Oštećenja infrastrukture uzrokovana rastom korijenja drveća na području grada Zagreba

Urbana stabla procjenjuju se na temelju estetskih, ekoloških, socijalnih i ekonomskih koristi koje pružaju. U cilju ispunjenja navedenih funkcija nužno je imati sigurna i stabilna stabla. Sve koristi urbanih stabala imaju i svoju cijenu a jedna od njih je i trošak sanacije na infrastrukturi uzrokovanih rastom korijenja. Smanjivanjem šteta na infrastrukturi rastom korijenja stabala značajno se utječe na troškove njege i održavanja stabala. Kontakt korijena stabala i infrastrukture predstavlja ozbiljne probleme u mnogim gradovima Europe i svijeta. Uklanjanja i/ili premještanja stabala te sanacija šteta mogu u znatnoj mjeri utjecati na gradski proračun. Određeni izazov predstavlja izbor odgovarajućih vrsta drveća za sadnju na parkiralištima i popločenim površinama. Treba izbjegavati vrste s krupnim površinskim korjenjem koje bi moglo uzrokovati oštećenja na pločnicima kao i stabla sa gustom krošnjom koja bi sprječavala propusnost svjetla prema pločniku. Treba izbjegavati sadnju stabala čiji plodovi, grane i krupni listovi otpadaju na pločnik. Kod sadnje stabala na parkirališta potrebno je voditi računa da otvori za sadnju budu prilagođeni vrsti drveća sa što većim volumenom tla za rast korijenja. Kod ograničenog volumena tla potrebno je odabrati rastom manje vrste ili kultivare koji su dobro prilagođeni na visoke temperature i nedostatak vlage. Potrebno je voditi računa o veličini stabala u zreloj dobi. Visina stabla ne smije ometati nadzemne vodove ili nadstrešnice građevinskih objekata a širina ne smije smetani prometu vozila i pješaka. Tamo gdje prostor za rast nije velik potrebno je saditi uspravne ili stupolike kultivare. Novijim istraživanjima otkrivene su brojne mjere za ublažavenje stresnih čimbenika kod urbanih stabala (prepreke za korijen, modificirana tla, mikorizna cjepiva, pravovremene metode sanacije oštećenja na pločnicima, različite metode izrade otvora i dr.). Ukoliko dođe do oštećenja infrastrukture rastom korijenja stabala potrebna je sanacija. Kod sanacije treba dati prednost neinvazivnim metodama za stabala a stabla uklanjati isključivo u situacijama kad se oštećenja na infrastrukturi nakon sanacije opet ponavljaju. Najviše šteta na području grada Zagreba čine stabla na građevinskim objektima i to je posebno vrste Chamaecyparis spp., Ailanthus altissima i Betula pendula. Štete na popločenim površinama i rubnjacima najčešće uzrokuju vrste Populus nigra „Pyramidalis“, Acer saccharinum i Aillanthus altissima a štete na ogradama invazivna vrsta Ailanthus altissima. Na kanalizacijskim sustavima najčešće štete čine vrste Betula pendula i Acer saccharinum. Oštećenja na instalacijama uzrokovala su stabla japanske sofore (Sophora japonica) a na hladnovodnim i toplovodnim cijevima stabla hrasta cera (Quercus cerris) i oraha (Juglans spp.). Vrsta Ailanthus altissima je toliko invazivna da svojim rastom uzrokuje višestruke štete na infrastrukturi i takva stabla su potencijalno najopasnija. Potrebno je poduzeti sve napore kako bi se smanjilo učešće ove vrste. Vrsta Populus nigra „Pyramidalis“ ne smatra se kao invazivna ali također svojim snažnim rastom dovodi do višestrukih šteta na infrastrukturi poput oštećenja pločnika i prodora u kanalizacijske sustave. Općenito gledano najopasnije vrste za infrastrukturu su Ailanthus altissima i Populus nigra „Pyramidalis“. Kod zamjenske sadnje treba povećati broj vrsta a posebno četinjača, smanjiti učešće invazivne vrste Acer platanoides kao i učešće vrsta drveća za koje je poznato da korijenskim sustavom oštećuju pločnike. Kod budućih selekcija vrsta drveća treba voditi računa o globalnim klimatskim promjenama a naročito o promjenana urbane mikroklime.

urbana stabla; izbor vrsta; orezivanje korijena; potencijal za oštećenje infrastrukture; zamjenska sadnja

nije evidentirano