hrvatski

Ivana Šainović, magistrica geodezije

Ivana Šainović stekla je 12. rujna 2006. godine naslov Master of Science with major in Built Environment specialised in Land Management na Kraljevskom tehničkom sveučilištu (KTH) u Stockholmu (Švedska), obranivši magistarski rad pod nazivom Development of NSDI in nonstandard environment, Croatia as case study (Razvoj NIPP-a u nestandardnom okruženju, analiza hrvatskog slučaja). Rad je izrađen pod mentorstvom prof. dr. Željka Bačića i univ. lect. Leifa Eidenstedta, a u povjerenstvu za ocjenu i obranu rada bio je i prof. dr. Hans Mattson. Agencija za znanost i visoko obrazovanje RH donijela je rješenje 27.02.2007. kojim je dobivena diploma izjednačena u Republici Hrvatskoj u pravima s diplomom diplomskog sveučilišnog studija čijim se završetkom stječe naziv magistar (mag.) geodezije. Ivana Šainović rođena je 4. kolovoza 1977. godine u Karlovcu, gdje je završila osnovnu i glazbenu školu te opću gimnaziju. Godine 1995. upisuje se na Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija sudjelovala je u GPS kampanjama i bila aktivna članica volonterske studentske udruge IAESTE za razmjenu studenata tehničkih znanosti, gdje je radila kao voditeljica radne grupe za marketing, uvodeći geodetsku struku u program razmjene. U listopadu 2001. odlazi na dvomjesečnu stručnu praksu na Tehničko sveučilište u Münchenu, na Katedru za geodeziju (Munich Technical University, Chair of Geodesy), gdje radi na stručnom projektu iz područja inženjerske geodezije. Diplomirala je 2002. godine ocjenom izvrstan (5) na usmjerenju za satelitsku i fizikalnu geodeziju, pod mentorstvom profesora Damira Medaka na temu GeoVRML – Virtualna realnost georeferenciranih podataka. Nakon diplomiranja odlazi na dvomjesečnu studentsku praksu na Tehničko sveučilište u Helsinkiju, Finska, na Katedru za fotogrametriju i daljinska istraživanja (Helsinki Technincal University, Chair of Photogrammetry and Remote Sensing) radeći na stručnom projektu iz daljinskih istraživanja. Zapošljava se u privatnoj tvrtki Geodis, no ubrzo prelazi u Državnu geodetsku upravu (DGU), gdje radi na poslovima organizacije i promoviranja geodetske struke te u organizaciji međunarodnog simpozija ISPRS-a Geoinformacije u primjeni 2003. godine u Zagrebu. Potom odlazi na magisterij na Kraljevsko tehničko sveučilište u Stockholmu iz područja zemljišne uprave (Land management). Nakon povratka u Zagreb radi u DGU na projektima organizacije i strategijskog upravljanja. Također je voditeljica potprojekta izgradnje kapaciteta u okviru treće faze Projekta izgradnje kapaciteta, koji DGU provodi sa SIDA-om (Capacity building project, phase III, Swedish International Development Agency) te sudjeluje u projektima koje DGU provodi sa Europske unijom i programom PHARE. Do sada je kao autorica i koautorica objavila dva stručna rada u kongresnim publikacijama (ISPRS –Istanbul 2003 i FIG- Minhen 2006) i nekoliko radova u domaćim časopisima. Magistarski rad sadrži 96 stranica formata A4, 13 slika, 24 stranice priloga, popis literature sa 62 naslova i nizom web izvora. Rad je pisan na engleskom jeziku i podijeljen u devet poglavlja: 1. Uvod 2. NIPP (Nacionalna infrastruktura prostornih podataka) – operativna snaga 3. NIPP iz hrvatske perspektive – teorijski pregled 4. Dizajn analize hrvatskog slučaja 5. Odgovori na anketu 6. Daljnja implementacija 7. Zaključak 8. Literatura 9. Prilozi U uvodu je definirano područje istraživanja, koje je obuhvaćeno temom izgradnje NIPP-a. Kompleksnost pojma NIPP i same implementacije pojednostavnjena je i posložena u logičke cjeline. Svrha je ovog rada sustavni pristup temi NIPP-a te njegovoj implementaciji u Hrvatskoj, pregled dosadašnjih aktivnosti na tom području te daljnje preporuke za hrvatski model. Naglašena je važnost NIPP-a, koji bi trebao omogućiti efikasnu izgradnju geoinformacijskih baza podataka i direktnu razmjenu tih podataka između tijela državne uprave, lokalne i regionalne samouprave, javnih sustava i gospodarstva usmjerenih krajnjem korisniku. Drugo poglavlje govori o operativnoj snazi koja je potrebna za implementaciju ideje NIPP-a, objašnjavajući što se podrazumijeva pod pojmom idealnoga NIPP-a. Opisan je općenito pravni okvir vezan uz prostorne podatke te karakteristike standardnih uvjeta, tj. uvjeta u kojima se većina NIPP sustava razvijala u svijetu. Naglasak je na viziji NIPP-a, njegovoj ulozi i značenju kao pokretaču gospodarskog i društvenog razvoja u području prostornih podataka. Treće poglavlje objašnjava teorijsku perspektivu NIPP-a iz hrvatske pozicije. Opisan je proces koji je potreban za uspostavu NIPP-a. Razrađena je ulogu podataka u NIPP-u iz tehničke perspektive te specifična ulogu katastarskih podataka. Nadalje rad detaljnije analizira stvaranje pravnog, institucionalnog i organizacijskoga okvira NIPP-a. Poglavlje sadrži analizu pravnog okvira i nacrta novog prijedloga Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina koji sadrži poglavlje o NIPP-u. Četvrto poglavlje opisuje dizajn analize razmjene prostornih podataka u Hrvatskoj provedene u obliku ankete-upitnika, odaslane prepoznatim suradnicima i korisnicima prostornih podataka. Analiza je provedena na uzorku od 51 odgovora (od 147 odaslanih). Anketa je sadržavala 27 pitanja podijeljenih u četiri cjeline ; o upravljanju prostornim podacima, razvoju usluga i upotrebi standarda, upotrebi i razmjeni podataka te općenito poznavanje NSDI-a i potrebe ispitanika za njim. Peto poglavlje obrađuje odgovore iz ankete, istražujući i povezujući uzroke i posljedice, probleme i preporuke anketiranih ispitanika i dajući zaključke ne osnovi tih rezultata. Istraživanjem je utvrđena organizacijska kultura u Hrvatskoj i način razmjene prostornih podataka, definirajući podatke koji se najviše razmjenjuju i „core data“ NIPP-a, tj. ključne podatke nužne za izgradnju NIPP-a. Naglašavajući tako nerazmjer između potrebitosti za razmjenjivanjem i stvarno razmijenjenim podatcima, te nepotpunosti pojedinih podataka za daljnju i potpunu integraciju. Šesto poglavlje daje uvid u daljnju implementaciju NIPP-a kao sustava koji obuhvaća ponajprije pravne i financijske aspekte. Ovaj rad ne analizira detaljnije ekonomske i financijske aspekte, jer je zakon kao takav još u postupku donošenja, ali daje uvid u praksu drugih zemalja koje imaju NIPP. Kratki pregled stanja NIPP-a u svijetu prikazan je s naglaskom na švedski model, koji je jedan od najuspješnijih primjera, snaga kojega leži u jakoj međuinstitucionalnoj suradnji. Zaključak naglašava važnost spoznaje koncepta i uloge NIPP-a te njegove implementacije. Dajući na znanje da je do današnjeg dana najviše snaga uloženo u pisanje pravnog prijedloga NIPP-a, usporedno s pružanjem servisa i podizanjem razumijevanja i svijesti korisnika u svezi s prostornim podacima, s naglaskom na vizualizaciji prostornih podataka. U prilozima se nalazi definicije osnovnih pojmova na hrvatskom i engleskom jeziku, anketa provedena među ispitanicima i shematski prikazi rezultata ankete.

Ivana Šainović; magisterij; geodezija

Časopis je dvojezičan hrvatsko/engleski