hrvatski

Strategija policija u zajednici i njezin utjecaj na strah od kriminala, percepciju kriminaliteta i javnog nereda u Hrvatskoj

Sažetak Istraživanjepolicije u zajednici, percepcije sigurnosti građana te povezanosti djelovanja policije s građanskom percepcijom sigurnosti općenito, odnosno strahom od kriminala , važna su istraživačka polja. O tomu govori i podatak kako se, prema već standardiziranoj metodologiji, u mnogim europskim državama ovakva istraživanja redovito provode. Metodologija i način policijskog rada podložan je stalnim promjenama kojima se želi postignuti učinkovitije ostvarivanje policijskih ciljeva, a jedan od bitnih je smanjenje straha od kriminala, odnosno jačanje osjećaja sigurnosti svih građana. Ovaj cilj posebno je dominantan u sklopu projekta policija u zajednici, koji se kao nova strategija od 2003. godine počeo implementirati i u Hrvatskoj. Da bi se ustvrdilo ostvaruje li policija u zajednici u Hrvatskoj jedan od svojih glavnih ciljeva, provedeno je ovo istraživanje utemeljeno na podacima prikupljenim u sklopu „Nacionalnog istraživanja javnog mnijenja o percepciji sigurnosti građana, o postupanju policije te o suradnji policije i lokalne zajednice“. Istraživanje su naručili Ministarstvo unutarnjih poslova i Programa za razvoj Ujedinjenih naroda u Republici Hrvatskoj.Terensko ispitivanjeprovedeno je svibnju i lipnju 2009. godine na razini cijele Hrvatske, a za istraživanje je korišten uzorak od 1096 ispitanika. U obradi podataka, u ovom doktorskom radu, primijenjene su faktorska analiza prvog i drugog reda, robusna diskriminacijska analiza, regresijska analiza te kvazikanonička analiza. Istraživanjem su ekstrahirane ključne dimenzije policije u zajednici te je diskriminacijskom analizom potvrđeno kako su individualna, sociodemografska obilježja, uistinu značajni prediktori straha od kriminala i doživljaja sigurnosti općenito. Jednako tako, potvrđena je dvodimenzionalna struktura konstrukta „doživljaja sigurnosti“, koji se sastoji od afektivne komponente (strah od kriminala) i kognitivne komponente (percepcija rizika i razine kriminaliteta te javnog nereda). Nadalje, rezultati istraživanja ukazuju na kompleksnu vezu između policije u zajednici te afektivne i kognitivne percepcije sigurnosti građana. Dok većina ekstrahiranih komponenti policije u zajednici pozitivno djeluje na percepciju sigurnosti, druge nisu značajno povezane ili su povezane suprotno očekivanjima. Podaci dokazuju da su stavovi o policiji i percepcija učinkovitosti policije u sprječavanju i otkrivanju kriminaliteta glavne odrednice policije u zajednici koje najznačajnije utječu na doživljaj sigurnosti. Izuzetno je važno dokazivanje da je policija u zajednici statistički značajno povezana sa subjektivnim doživljajem sigurnosti, uključujući njezinu i afektivnu i kognitivnu komponentu, a što je važno za prevenciju kriminaliteta. Ovo znanstveno istraživanje značajno će pridonijeti razumijevanju straha od kriminala, odnosno percepcije sigurnosti i percepcije policije kad su u pitanju građani. Iz svega proizlazi niz policy implikacija bitnih za preispitivanje trenutnih politika, odnosno planiranje budućih politika u radu i djelovanju policije.

Percepcija sigurnosti ; prevencija ; strah od kriminala ; policija u zajednici ; percepcija rizika od kriminala i razine kriminaliteta ; percepcija javnog nereda

nije evidentirano